Bilten XXV 2024
16. do 22. lipnja
***
2024 | 2023 | 2022 | 2021 | |
2020 | 2019 | 2018 | 2017 | 2016 |
2015 | 2014 | 2013 | 2012 | 2011 |
Vijesti + | Pozadina znanje |
PDF datoteka"Nesreće na nuklearnoj energiji" sadrži niz drugih incidenata iz raznih područja nuklearne industrije. Neki od događaja nikada nisu objavljeni službenim putem, pa su te informacije javnosti mogle biti dostupne samo zaobilaznim putem. Popis incidenata u PDF datoteci stoga nije 100 % identičan s "INES i poremećaji u nuklearnim postrojenjima“, već predstavlja dodatak.
04. Lipnja 2008 (AGNES 0 Razred.?) Akw Krško, SVN
06. Lipnja 2008 (AGNES 1) Akw Philippsburg, NJEMAČKA
08. Lipnja 1970 (AGNES 4 IMENA 3,6) nuklearna tvornica LLNL, SAD
09. Lipnja 1985 (AGNES 4) Akw Davis Besse, SAD
10. Lipnja 2009 (AGNES 2) nuklearna tvornica Cadarache, FRA
10. Lipnja 1977 (AGNES ? Razred.?) Akw Millstone, SAD
13. Lipnja 1984 (AGNES ? Razred.?) Akw Tvrđava St. Vrain, SAD
14. Lipnja 1985 (AGNES ? Razred.?) istraživački reaktor Constituyentes, ARG
16. Lipnja 2005 (AGNES ? Razred.?) Akw Braidwood, SAD
17. Lipnja 1997 (AGNES ? Razred.?) nuklearna tvornica Arzamas-16, RUS
18. Lipnja 1999 (AGNES 2) Akw Shika, JPN
18. Lipnja 1988 (AGNES ? Razred.?) Akw Tihange, BEL
18. Lipnja 1982 (AGNES ? Razred.?) Akw Oconee, SAD
18. Lipnja 1978 (AGNES ? Razred.?) Akw Brunsbüttel, NJEMAČKA
19. Lipnja 1961 (AGNES 3 IMENA 4) nuklearna tvornica Windscale/Sellafield, GBR
21. Lipnja 2013 (AGNES ? Razred.?) Akw Kuosheng, TWN
23. Lipnja 2012 (AGNES 1 Razred.?) Akw Rajasthan, IND
26. Lipnja 2000 (AGNES 1 Razred.?) Akw Grafenrheinfeld, DEU
28. Lipnja 2007 (AGNES 0 Razred.?) Akw Brunsbüttel, NJEMAČKA
28. Lipnja 2007 (AGNES 0 Razred.?) Akw Krümmel, NJEMAČKI
28. Lipnja 1992 (AGNES 2) Akw Barsebäck, ŠV
29. Lipnja 2005 (AGNES ? Razred.?) Akw Forsmark, ŠV
30. Lipnja 1983 (AGNES ? Razred.?) Akw Embalse, ARG
Uvijek smo u potrazi za aktualnim informacijama. Ako netko može pomoći, neka pošalje poruku na:
nuklearne-welt@ Reaktorpleite.de
22. Juni
klimatske promjene | Ozonski omotač | CFC
prije 50 godina
Istraživački dvojac predvidio je katastrofu – i tako spasio ozonski omotač
Prošlo je 50 godina otkako su istraživači predvidjeli prijetnju ozonskom omotaču – i to od klorofluorougljika (CFC). Iako teorija tada još nije bila dokazana, CFC-i su naknadno djelomično zabranjeni u SAD-u – što je imalo još jednu korist.
Bio je to neugledan članak: jedva tri stranice, bez slika i grafika, samo tekst i pet jednadžbi kemijske reakcije. 28. lipnja 1974. u časopisu Nature pojavio se članak pod trezvenim naslovom "Stratosferski potonući klorofluorometanskih spojeva - klorom katalizirana degradacija ozona" koji je sadržavao ništa manje od nagovještaja nadolazeće katastrofe. Opisali su ga kemičari Frank Sherwood Rowland i Mario Molina sa Sveučilišta Kalifornije u Irvineu koristeći primjer dva klorofluorougljika (CFC), kako bi te tvari uzrokovale dugoročno oštećenje ozona u stratosferi.
U to su se vrijeme CFC koristili kao pogonsko gorivo u sprejevima, kao sredstva za napuhavanje u proizvodnji pjene i kao sredstva za čišćenje tekstila i elektroničkih komponenti. I koristi se kao rashladno sredstvo u hladnjacima i klimatizacijskim sustavima od 1930-ih.
CFC se smatraju idealnom klasom tvari
Desetljećima se činilo da su idealna klasa materijala: neotrovni, nezapaljivi, bez mirisa i izuzetno kemijski stabilni. No, upravo ta stabilnost dugoročno dovodi do problema. Početkom 1970-ih engleski kemičar James Lovelock primijetio je da se dva važna CFC-a, F11 i F12, mogu otkriti u zraku čak i daleko od bilo koje civilizacije, primjerice iznad južnog Atlantika.
[...]
Što bi se dogodilo bez zabrane CFC-a?
Pioniri Rowland i Molina umrli su 2012. odnosno 2020. - 1995. zajedno s Crutzenom dobili su Nobelovu nagradu za kemiju. Može se samo nagađati kako bi se povijest odvijala bez njezina rada iz 1974. godine. Možda bi drugi shvatili da CFC prijeti ozonskom omotaču. Ali kada?
Godine 2009. tim predvođen Paulom Newmanom iz američke svemirske agencije NASA simulirao je što bi se dogodilo bez tog znanja i bez Montrealskog protokola. Do 2065. godine ozonski bi se omotač smanjio za dvije trećine, a danas bi gubitak iznad naših glava u srednjoj Europi već iznosio oko 20 posto. S pripadajućim posljedicama tada jačeg UV zračenja.
*
Geopolitički preokret? Malezija i Tajland jačaju Brics kao američke konkurente
Malezija najavljuje pristupanje savezu, Tajland potpisuje izjavu o namjerama. Što znače koraci u borbi narativa između Kine i SAD-a?
Čini se da grupa Brics sve više postaje stvarna prijetnja takozvanom međunarodnom poretku temeljenom na pravilima pod dominacijom SAD-a.
U intervjuu za kineski medij Guancha, malezijski premijer Anwar Ibrahim najavio je da će se pridružiti skupini koja uključuje Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnoafričku Republiku. Tajland se također poigrava pridruživanjem.
Ovom navodnom "geopolitičkom pomaku", kako kaže indijski informativni portal WION, pridružuje se još jedna prijetnja američkoj hegemoniji: približavanje provedbe globalne valutne reforme koja je najavljena prošle godine na summitu zemalja Bricsa u Južnoj Africi - i kao prekretnica multipolarnost i tzv.dedolarizacija.
“Izazov dominaciji Zapada”
Grupa Brics od prošle godine sve više širi svoje članstvo. Samoproglašeni cilj saveza je izazvati svjetski poredak kojim dominira Zapad. Već su se pridružili Saudijska Arabija, Iran, Etiopija, Egipat, Argentina i Ujedinjeni Arapski Emirati. Preko 40 zemalja također je izrazilo interes...
*
Privremena procjena rata u Gazi
Koji se zaključak može izvući iz izraelske perspektive o učincima rata u Gazi, čak i prije njegovog završetka?
Rat u Gazi još se ne može konačno ocijeniti. Još uvijek traje. Ali sada se može napraviti privremena bilanca (na izraelskoj strani). Ovdje se raspravlja o nekim od njegovih važnih točaka.
Netanyahu je godinama pokušavao potisnuti izraelsko-palestinski sukob iz svijesti globalne javnosti. To mu je dugo uspijevalo, kako u vanjskoj tako iu unutarnjoj politici. Njegov moto da sukobom treba upravljati, a ne rješavati, služio je kao ideološki štit. “Svijet” se uglavnom poigrao, a židovsko stanovništvo Izraela još više. Čelnik Hamasa Yahya Sinwar sada je tome stao na kraj. Bez obzira na pitanje je li stravičan broj mrtvih Palestinaca u Pojasu Gaze “nužne žrtve”, kako danas tvrdi Sinwar, ili je ova njegova izreka samo naknadna racionalizacija, jedno je sigurno: “ Palestinsko pitanje” ponovno pokreće političku agendu u svijetu; ona je oživjela kroz masovno bijesnu smrt.
To zvuči cinično. Ali tako političari govore. Protraćeni ljudski život i ljudsku patnju nadoknađuju telosom “više svrhe”. Tada je egipatski predsjednik Anwar Sadat bio spreman žrtvovati milijun egipatskih vojnika kako bi “oslobodio” Sinajski poluotok koji je okupirao Izrael. Netanyahu se ne usuđuje kvantificirati takvu perfidnost. Ali on se ponaša kao da su žrtve ovog rata bile neka vrsta kolateralne štete na izraelskoj strani: taoci bi bili oslobođeni kako bi se pojačao vojni pritisak na Hamas. Toga se drži i danas, iako je odavno postalo jasno da se oteti ljudi mogu osloboditi, ako ikako, jedino dogovorom s Hamasom, za koji je, međutim, potreban prekid rata. Međutim, izraelski premijer definitivno ne želi tome stati na kraj iz privatnog interesa.
[...]
Ni danas nitko u Izraelu ne zna jasno što će se dogoditi “dan poslije”, odnosno kako zamisliti budućnost Pojasa Gaze koji je Izrael sramotno opustošio, ali ne i “totalno poražen”. Jedini koji imaju “jasnu” ideju su kahanistički fašisti, koji govore o židovskom preseljenju u pojas Gaze i, u novije vrijeme, čak i u dijelu južnog Libanona.
Oni koji su skloni ismijavati takve vizije kao himere neka se prisjete, kako je ovaj tjedan napisao jedan izraelski novinar, da su preci ovog nacionalno-vjerskog pokreta bili ismijani prije pola stoljeća kada su izgradili prva naselja na Zapadnoj obali. U sljedećim su desetljećima oni i njihovi sve radikaliziraniji nasljednici (uz potporu države) uspjeli izgraditi cionističko naselje od oko 650.000 ljudi na okupiranoj Zapadnoj obali – i povijesno onemogućili dvodržavno rješenje za sada.
*
emisije CO2 | Čelik | cement
Iznenađujući otpadni proizvod industrije čelika: zeleni cement
Ideje koje mijenjaju i poboljšavaju naš svijet – mi ih predstavljamo. Ovaj put: proces proizvodnje građevinskih materijala bez emisije CO2.
Ideja
Gotovo trećina globalne emisije CO2 dolazi iz industrije. A oko 50 posto toga dolazi od samo dva proizvoda: čelika i cementa. Obje industrije već godinama pokušavaju smanjiti emisije stakleničkih plinova iz proizvodnje. No do sada je bilo moguće samo zaustaviti povećanje emisija paralelno s povećanjem potražnje za sirovinama.
Istraživači sa Sveučilišta u Cambridgeu u Velikoj Britaniji sada su razvili proces koji kombinira preradu recikliranog čelika i cementa - i tako bi mogao istovremeno smanjiti brige obje industrije. Uključeni istraživači nadaju se da će biti moguće proizvesti cement bez CO2, ako se proces može provoditi na industrijskoj razini, a potrebna energija za grijanje dolazi isključivo iz obnovljivih izvora.
[...]
Implementacija
Kako bi se dobio najčišći mogući čelik pri recikliranju starog čelika, talina u pećima mora biti zatvorena od atmosferskog kisika. Do sada su tvrtke koristile vapnenačke tvari koje se skupljaju s drugim nečistoćama i stvaraju trosku - i moraju se zbrinuti na kraju procesa. Britanski istraživači sada zamjenjuju agregate cementnim brašnom napravljenim od ostataka mljevenog betona koji nastaju pri rušenju zgrada. "Kada smo analizirali trosku, pokazalo se da smo recikliranjem čelika stvorili čisti cement", kaže Allwood. Korecikliranje već funkcionira u malim razmjerima (nekoliko tona taline): "Ako industrija prebaci proces taljenja na obnovljivu električnu energiju, po želji, možemo proizvoditi reciklirani cement bez CO2."
*
prirodni gas | toplinski prijelaz | Plinska mreža
Plin postaje manje važan: stručnjaci upozoravaju da će troškovi porasti šesnaest puta
Prijelaz na grijanje u Njemačkoj mogao bi postati troškovna zamka za potrošače plina i mrežne operatere. Nova studija upozorava na drastična poskupljenja.
Berlin - Njemačka je na pragu duboke promjene. Globalno zatopljenje zahtijeva odlučnu akciju u cijelom svijetu, što zahtijeva značajne napore. Trenutno u fokusu: prijelaz topline. Zbog rasprava o “Zakonu o grijanju” prošle godine, milijuni vlasnika domova i nekretnina sada su suočeni s odlukom kako se žele grijati u budućnosti. Zbog novih zakona kao što su Zakon o grijanju i komunalno toplinsko planiranje, čini se da bi prirodni plin mogao postati manje važan energent. Ali to ima posljedice.
Prijelaz topline u Njemačkoj: Zakon o grijanju i planiranje topline
Prošle je godine savezna vlada donijela dva nova zakona: Zakon o energiji u zgradama (GEG, poznat kao “Zakon o grijanju”) i Zakon o planiranju topline (WPG). Oba zakona su usko povezana i postavljaju smjernice za buduću opskrbu toplinom u Njemačkoj. Do 2026. ili 2028. općine i zajednice u Njemačkoj moraju usvojiti planiranje grijanja koje dugoročno mora biti klimatski neutralno (najkasnije do 2045.).
Vlasnici bi tada trebali moći odlučiti koji sustav grijanja žele koristiti u budućnosti na temelju tih toplinskih planova. I ovdje se primjenjuje postupni prelazak na opskrbu toplinom koja ne šteti klimi (u početku se mora sastojati od samo 65 posto obnovljive energije).
Sve je izgledniji pad važnosti plinskih mreža
Tu je i Zakon o energetskom gospodarstvu (EnWG) koji definira prava i obveze mrežnih operatora. Prema EnWG-u, operateri plinskih mreža moraju upravljati plinskim mrežama sve dok postoje korisnici. Ovaj zakon pretpostavlja dugoročno korištenje prirodnog plina kao široko rasprostranjenog izvora energije. To znači da bi plin u budućnosti mogao postati troškovna zamka i za potrošače i za mrežne operatere...
21. Juni
Istraživanje raka sa zadivljujućim rezultatima: Jedna generacija je posebno bolesna
Nova studija raka daje zapanjujuća otkrića. Jer jedna generacija ima veću vjerojatnost da oboli od raka nego prethodne generacije.
Frankfurt – Dobiti rak briga je koju dijele mnogi ljudi. Studija sada pruža daljnji uvid u rak. Učestalost različitih invazivnih karcinoma uspoređivana je među generacijama. Ova studija je dala zapanjujući rezultat, jer jedna generacija češće obolijeva od raka od generacije svojih roditelja.
Studija s podacima od 3,8 milijuna pacijenata oboljelih od raka: Generacija X ima veću vjerojatnost da oboli od raka
Studija je provedena korištenjem podataka 3,8 milijuna pacijenata oboljelih od raka u Sjedinjenim Državama. Ispitivani su ljudi rođeni između 1908. i 1983. To odgovara generacijama između najveće generacije i generacije X.
Jasno je da ljudi koji pripadaju Generaciji
Usporedba generacije Kod muškaraca, pak, rak štitnjače, rak bubrega, rak rektuma, rak debelog crijeva i rak prostate, kao i leukemija...
Slon u sobi ima ime: Nisko zračenje!
*
zdravlje | Korona | Maske | španjolski
Tužbe protiv Ministarstva zdravlja
Proizvođači maski traže 2,3 milijarde eura od savezne vlade za otvorene Corona narudžbe
Na početku pandemije bivši ministar zdravstva Spahn izdašno je kupovao maske – tada je njegovo ministarstvo dugovalo račune. Prema izvješću "Welta", to bi moglo skupo koštati saveznu vladu.
Neuspjela naplata cestarine kojom je upravljao bivši ministar prometa Andreas Scheuer (CSU) koštala je saveznu vladu 243 milijuna eura štete. Sada bi nove tužbe mogle zasjeniti ovaj iznos: dobrih 100 tužbi dobavljača korona maski trenutno je u tijeku protiv Federalnog ministarstva zdravstva. Spor je ukupno vrijedan oko 2,3 milijarde eura. To proizlazi iz odgovora ministarstva na upit proračunskog političara FDP-a Karstena Kleina, koji je bio dostupan "Welt am Sonntagu".
Sudski slučajevi su nasljeđe tadašnjeg saveznog ministra zdravstva Jensa Spahna (CDU). To je 2020. godine, na početku pandemije, svim dobavljačima jamčilo neograničenu kupnju maski u tzv. open house procesu po ionako visokoj cijeni od 4,50 eura po FFP2 maski.
[...]
Potrebna temeljita obrada
“Poreznim obveznicima prijeti ogroman troškovni šok”, rekao je FDP-ov zastupnik Klein za “Welt”. Klein je predsjednik FDP-a u odboru za proračun. Ishod tužbi ostaje za vidjeti, ali je već sada jasan: "Posljedice goleme prekomjerne nabave pod tadašnjim ministrom zdravstva Jensom Spahnom postaju sve razornije." Temeljita istraga sada je potrebnija nego ikada, rekao je Klein . »Posljedice postupka otvorenih vrata dodatni su argument za osnivanje studijskog povjerenstva koje će se baviti pandemijom korone. To bi ojačalo povjerenje stanovništva u politiku i bilo bi izraz dobre kulture pogreške.
Ministarstvo zdravstva do sada je nagodbama okončalo oko 80 sporova s dobavljačima, rekli su iz tvrtke koju sada vodi Karl Lauterbach (SPD). Koliko su bili skupi ostaje tajna. Još dva slučaja su pravomoćno izgubljena, a osam je dobiveno. Ukupno je savezna vlada platila 5,9 milijardi eura za zaštitne maske tijekom pandemije, od čega je, prema Saveznom uredu za reviziju, samo nešto manje od 30 posto podijeljeno u Njemačkoj. 2,9 milijardi maski je uništeno ili je planirano za uništenje.
*
Australska vojska po prvi put testira prijenosni visokoenergetski laser za obranu bespilotnih letjelica
Australska vojska oslanja se na lasere za obranu od dronova. Prijenosni visokoenergetski sustav uspješno je testiran. Je li to srebrni metak budućnosti?
Dronovi su promijenili ratovanje, kao što rat u Ukrajini jasno pokazuje. Na primjer, smanjili su važnost tenkova na bojnom polju. Ali i način na koji se napadi pripremaju i provode, jer se uz pomoć dronova lako mogu identificirati i napasti koncentracije trupa.
Zaštitne mjere protiv napada dronovima u uporabi
Ali svako novo oružje potiče i razvoj protuotrova. Na ratištima u Ukrajini i dalje se mogu vidjeti pretežno obrambena sredstva: između ostalog metalne rešetke koje se pričvršćuju na tenkove, oklopne transportere ili raketne bacače kako bi ih zaštitili od napada dronova. Ne bi trebalo proći dugo prije nego što se počne koristiti oružje koje se može izravno boriti protiv dronova.
Australske obrambene snage (ADF) nedavno su uspješno testirale takvo oružje. Prijenosni visokoenergetski laser prvi je put korišten za borbu protiv dronova u vojnoj bazi Puckapunyal u Victoriji. Sustav pod nazivom "Fractl" razvio je AIM Defense sa sjedištem u Melbourneu i prvo je ADF-ovo oružje usmjerene energije.
Novo australsko lasersko oružje protiv dronova
Prema ADF-u, laser veličine kofera može uništiti dronove koji se kreću brzinom od 100 kilometara na sat. Zraka putuje brzinom svjetlosti i može prodrijeti kroz čelik, iako koristi manje energije od kuhala za vodu. Sustav može otkriti prijetnje veličine komada od 10 centi s udaljenosti od 1.000 metara...
*
klimatske promjene | Ujedinjeni narodi | emisije CO2
80 posto čovječanstva zahtijeva veću posvećenost klimi
Globalno istraživanje Programa UN-a za razvoj daje jasne rezultate: velika većina zabrinuta je zbog klimatskih promjena. Mnogi kažu da to već utječe na njihove životne odluke.
Odgovori su toliko jasni da su čak i Ujedinjeni narodi (UN) bili iznenađeni: u velikoj anketi sa sudionicima iz svih regija svijeta, 86 posto je zahtijevalo da zemlje i vlade ostave svoje sukobe po strani kako bi zajedno radile u borbi protiv globalne prijetnje klimatskih promjena smanjiti. "Mislim da nitko nije očekivao tako jasan signal", rekao je čelnik UN-ovog razvojnog programa UNDP Achim Steiner njemačkoj udruzi javnih emitera ARD.
UNDP je u suradnji sa Sveučilištem u Oxfordu anketirao 75.000 reprezentativno odabranih ljudi u 77 zemalja. To uključuje dobrih 9300 ljudi bez formalne škole. Dobrih 1200 njih bile su žene starije od 60 godina - prema UNDP-u, "jedna od skupina koje je najteže pridobiti za istraživanja". Nalazi na svim razinama obrazovanja i prihoda jasni su u cijelom svijetu: 80 posto čovječanstva bi željelo da njihove vlade učine više u borbi protiv klimatske krize.
Osobito ljudi u siromašnijim zemljama zahtijevaju veću predanost
Taj je zahtjev posebno jasan u siromašnijim zemljama, koje su često posebno ugrožene klimatskim promjenama. Studija UNDP-a daje najjasnije vrijednosti za pet zemalja u subsaharskoj Africi: U Etiopiji, Tanzaniji i Beninu, 97 posto poziva na veću političku posvećenost klimi; u sahelskim državama Nigeru i Burkini Faso iznosi 96 odnosno 95 posto...
*
Argentina | konferenciji za novinare | Javier milei
Skandal oko Milei se širi
Ured otkazao vojne počasti argentinskom predsjedniku
Argentinski predsjednik Milei već gotovo dva mjeseca vrijeđa španjolskog premijera Sáncheza. Socijalist je “kukavica”, a njegova žena je “pokvarena”. Nova zvijezda međunarodne desnice sada se sastaje s kancelarom Scholzom u Berlinu - na "kratkom radnom sastanku".
Javier Milei, novi infant terrible međunarodne politike i zvijezda međunarodne desnice, dolazi u Njemačku. Argentinski predsjednik dolazi u posjet za vikend. U subotu će primiti odlikovanje u Hamburgu, a potpuni program državnog posjeta planiran je za nedjelju u Berlinu: prijem uz vojne počasti, osobni razgovor s kancelarom Scholzom, zatim konferencija za novinare s njih dvojicom. Ali sada pola okretaja unatrag: sesija pitanja i odgovora je otkazana, a Milei neće biti primljen kao drugi strani šefovi država. Ton: ledeni. Što se dogodilo?
Na pitanje novinara iz Federalne vlade su samo rekli da konferencija za novinare nije otkazana na poticaj Ureda kancelara. Do promjena dolazi zbog problema s rasporedom. Stoga će u nedjelju biti samo "kratki radni sastanak" šefova vlada i izaslanstava u kancelariji. Milei je poznat po tome što ne voli takve press konferencije i što se nerado izlaže kritičkim pitanjima. Argentinski šef države, kontroverzan zbog svojih radikalnih libertarijanskih pozicija i buntovnih izjava, također želi kontrolirati okolnosti.
[...]
Milei je nova zvijezda globalne desnice, pobornik radikalne laissez-faire ekonomske politike, koji, prema vlastitim izjavama, želi uništiti argentinsku državu iznutra i smatra da gladne ljude treba prepustiti samima sebi jer društvo naći će rješenje. On i Scholz dolaze iz različitih političkih svjetova, kancelarka je sadržajno puno bliža Sánchezu. Odnosi između Scholza i Mileija, posebice u pogledu novih trgovinskih odnosa poput trgovinskog sporazuma EU-a i Mercosura te druge suradnje, stoga se pomno prate...
*
21. Lipnja 2013 (AGNES ? Razred.?) Akw Kuosheng, TWN
Dio zaklopke za zrak pao je u sabirnicu i izazvao gašenje reaktora.
(Cijena približno 4 milijuna USD)
Nesreće na nuklearnoj energiji
Wikipedia uključena
Nuklearna elektrana Kuosheng
U petak, 21. lipnja 2013. automatski se ugasio nuklearni reaktor broj jedan u elektrani. Automatsko gašenje se dogodilo jer se zaštitni uređaj aktivirao kada je signal uzemljenja generatora pokazao abnormalnu aktivnost. To je bila posljedica labave oštrice zračne zaklopke koja je pala na izolator sabirnice između generatora i glavnog transformatora. Reaktor nije oštećen incidentom i nije došlo do ispuštanja radioaktivnosti...
prijevod s https://www.DeepL.com/Translator (besplatna verzija)
20. Juni
Desničarski ekstremisti | rasisti | neonacisti
Neonacističke strukture oko Grevesmühlena:
Ćelave mrlje nikada nisu nestale
Rasistički napad mladih na obitelj iz Gane nije se dogodio u vakuumu. Ovdje već godinama djeluje desno ekstremistička scena.
HAMBURG taz | U Grevesmühlenu je stari izgled desničarskih ekstremista ponovno u modi. Bomber jakna, vojne hlače, ćelavice i borbene čizme – to je odjeća 20-ak mladih ljudi s desničarske scene koji su prije tjedan dana napali obitelj iz Gane u okružnom gradu u Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju.
Video pokazuje kako su djevojčice od osam i deset godina okružene mladićima prijetećeg izgleda. Navodi se da je desničarski ekstremist sapleo osmogodišnjakinju dok je prolazila na skuteru. Kada su roditelji pokušali pomoći svojoj djeci, uslijedilo je rasističko vrijeđanje i fizička svađa. Otac je ozlijeđen. “Bili smo desničari prije nego što je postalo cool”, navodno je prethodno objavio jedan od počinitelja na Facebooku
Sven Krüger je 90-ih već hodao ovim krajem u istom izgledu kao današnji mladi ljudi. Izabrani dužnosnik nastavlja oblikovati desničarsku scenu ovdje za biračku zajednicu “Heimatliebe” od Jamela do danas. Grevesmühlen je samo desetak kilometara udaljen od Jamela. To je na korak od regionalno blisko povezane scene u Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju. U selu žive gotovo samo neonacisti, seoska zajednica sebe vidi kao “slobodno-socijalno-nacionalnu” i organizira etničke festivale. Do danas, aktivnosti mreže zrače diljem regije.
U Grevesmühlenu je Krüger, koji je danas ćelav i bradat, godinama vodio desničarski ekstremistički centar - Thinghaus. Na nekadašnjoj web stranici desničarskog ekstremističkog centra rečeno je da je riječ "Thing" na starogermanskom jeziku značila nešto poput narodne skupštine. “I tako treba nastaviti, kao sastajalište cijelog nacionalnog pokreta”, rečeno je. “Bez obzira radi li se o stranci ili slobodnom društvu, usamljenom borcu ili krugu obitelji, u Domu Stvari su kod kuće svi kojima još nisu strani pojmovi kao što su domovina i sloboda”...
*
Postupak nuklearne faze | Demontaža | Mrvice
Schleswig-Holstein odobrava rušenje nuklearne elektrane Krümmel
Dugo nije bio u uporabi: nuklearna elektrana Krümmel, nekoć najveći reaktor te vrste, sada se može rastaviti. Trebat će neko vrijeme prije nego što možemo vidjeti bilo što od rušenja izvana.
Planirano rušenje nuklearne elektrane Krümmel u blizini Geesthachta može početi. Ministarstvo okoliša Schleswig-Holsteina, koje je odgovorno za nuklearni nadzor, dalo je operateru Vattenfall dopuštenje za demontažu i demontažu nuklearnog reaktora u četvrtak. "Nuklearno postupno isključivanje u Krümmelu napreduje", rekao je ministar Tobias Goldschmidt (Zeleni).
"S odobrenjem koje je danas izdano, nekoć najveći reaktor s kipućom vodom na svijetu ulazi u fazu rastavljanja", objasnio je. Prvi pripremni radovi za demontažu izvedeni su već u postoperativnoj fazi. Gorivi elementi odvedeni su u privremeno skladište na lokaciji Krümmel i, prema Ministarstvu okoliša, stručnjaci su proveli opsežnu dekontaminaciju sustava kako bi se izlaganje radijaciji svelo na minimum.
[...]
Očekuje se da će ovaj posao započeti u četvrtom kvartalu i biti dovršen 2027. Prema operateru, oko 2017 posto radioaktivnog inventara već je uklonjeno iz elektrane s posljednjim gorivim elementom 2019. i posljednjom pojedinačnom gorivom šipkom 99.
Gotovo potpuno izvan mreže od ljeta 2007
Krümmel se pojavio na internetu 1983. Takozvano ovlaštenje za rad s električnom energijom isteklo je u kolovozu 2011. zbog promjene nuklearnog zakona nakon nesreće reaktora u Fukushimi u Japanu. Tada je nuklearna elektrana zbog kvarova već bila gotovo u potpunosti isključena od ljeta 2007. godine...
*
Nuklearne elektrane laut Greenpeace su milijardu groba za porezni novac
Troškovi nuklearne energije
Milijarda teška nuklearna energija
Brojne zemlje EU-a i Europska investicijska banka oslanjaju se na izgradnju novih nuklearnih reaktora kako bi postigli klimatske ciljeve. Analiza Greenpeacea upozorava na rizike za javne financije.
U posljednja dva desetljeća u Europi su puštene u rad samo tri nove nuklearne elektrane. Bilo je najava za mnogo više reaktora.
Tadašnji francuski predsjednik Nicolas Sarkozy najavio je daljnje nove gradnje 2009. godine, a bivši britanski premijer Tony Blair čak je obećao izgradnju deset reaktora 2005. godine.
Brojne zemlje EU-a, uključujući Francusku, Nizozemsku i Švedsku, ali i Poljsku, Češku, Slovačku i Sloveniju, trenutačno se uvelike oslanjaju na nuklearnu energiju kako bi postigle svoje klimatske ciljeve. Međutim, zemlje preuzimaju visoke ekonomske rizike, kako pokazuje nova analiza.
Troškovi su veći od troškova širenja obnovljivih izvora energije. Osim toga, država uvijek mora uskočiti u projekte nuklearne energije kako bi zatvorila rupe u financiranju.
Studija koju je naručio Greenpeace analizirala je troškove i modele financiranja novih nuklearnih elektrana u deset zemalja, uključujući Kinu, Finsku, Francusku, Veliku Britaniju i Rusiju.
Vremenski i troškovni okviri redovito se prekoračuju
Među njima se posebno ističe reaktor Flamanville 3 u Francuskoj koji je koštao 13,2 milijarde eura, četiri puta više od očekivanog i čija je gradnja umjesto planiranih pet godina trajala 17 godina. Trenutačni status je da bi trebao biti online ove godine.
Ali iu drugim slučajevima, prema studiji, troškovi i vrijeme izgradnje daleko su izvan procijenjenih okvira. Autori studije su znanstvenici s Copenhagen School of Energy Infrastructure i TU Berlin.
Prema Greenpeaceu, financijski rizik ne snose operateri, već u konačnici stanovništvo koje plaća porez...
*
pažnja | sigurnosna politika | Socijalne mjere
Druga sigurnosna politika: Društvena infrastruktura spašava živote
Što ako prazne nekretnine privuku više pozornosti od sitnog kriminala? O promjeni paradigme.
U ljeto 1995. Chicago je pogodio ekstremni toplinski val. Samo u tjednu između 14. i 20. srpnja zabilježena je viška smrtnosti od 739 osoba. Za usporedbu: To je otprilike sedam puta više nego tijekom uragana Sandy.
Sociolog Eric Klinenberg, koji je odrastao u Chicagu, tamo je proučavao smrtnost i napisao dvije fascinantne knjige o svojim otkrićima: "Vrućinski val" i "Palače za ljude".
Razlike u susjedstvu i vrijednostima
Pojedini dijelovi grada bili su znatno više pogođeni posljedicama toplinskog vala i pretrpjeli više žrtava. Gradonačelnik je kritizirao ljude jer očito ne mare za svoje susjede u tim kvartovima i prepustili su ih sudbini.
Međutim, dok je Klinenberg provodio vrijeme u najugroženijim četvrtima Chicaga, primijetio je da ljudi tamo zapravo imaju iste vrijednosti kao i oni u drugim dijelovima grada i da su iskreno željni pomoći jedni drugima. Pa što bi moglo objasniti razliku?
[...]
Rezultati su impresivni: oružano nasilje smanjilo se za 39 posto ui oko napuštenih zgrada koje su renovirane. Čak je i renoviranje praznih nekretnina imalo pozitivan učinak, smanjujući tamošnje oružano nasilje za 5 posto. Začudo, nasilje se nije jednostavno prenijelo na druga mjesta.
"Učinak je bio veći nego što smo očekivali"
Zapravo, uspjesi su trajali između jedne i gotovo četiri godine, čineći prednosti daleko trajnijim od drugih programa za borbu protiv kriminala. Branas priznaje: "Da budem iskren, učinak je bio veći nego što smo očekivali."
Čak se čini da se programi sami financiraju. "Konzervativne procjene sugeriraju da je za svaki uloženi dolar jednostavno tretiranje napuštenih zgrada i praznih parcela donijelo neto korist između 26 i 79 dolara za porezne obveznike i između 333 i XNUMX dolara za društvo u cjelini", piše u časopisu American Journal of Public. Zdravlje.
Koja se politika nulte tolerancije može pohvaliti ovim uspjesima?
Klinenbergovo pitanje pada na pamet u ovom kontekstu:
Što ako bi prazne nekretnine dobile pozornost koju je desetljećima dobivao sitni kriminal?
Ako pogledate brojne i jasne argumente za izgradnju i širenje društvene infrastrukture, možete se samo složiti s Klinenbergovim apelom:
Ono što nam je sada potrebnije nego ikad je sveobuhvatna rasprava o vrsti infrastrukture - fizičke i društvene - koja bi nam najbolje služila, održala i zaštitila nas.
*
solidarnost | Izbjeglice | Pomoć u razvoju
Svjetski dan izbjeglica:
Schulze: “Nitko ne bježi dobrovoljno”
Sve izbjeglice zaslužuju zaštitu i solidarnost: to naglašava ministar razvoja Schulze (SPD) povodom Svjetskog dana izbjeglica. Radnja bi trebala prikazati pojedinačne sudbine.
Na Svjetski dan izbjeglica savezna ministrica razvoja Svenja Schulze (SPD) pozvala je na potporu izbjeglicama. U četvrtak je objasnila:
Nitko ne bježi dobrovoljno i većina izbjeglica ne želi ništa više nego da se mogu vratiti u svoju domovinu.
Svenja Schulze, ministrica razvoja (SPD)
Sve izbjeglice zaslužuju zaštitu i punu solidarnost globalne zajednice, rekao je Schulze. Ministrica razvoja pozvala se na podatke Agencije Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) koji su objavljeni prošli tjedan.
Većina raseljenih ostaje u svojoj zemlji porijekla
120 milijuna ljudi diljem svijeta je u bijegu. Većina ostaje u zemlji podrijetla i često se tamo više puta raseljava.
Osim toga, tri od četiri izbjeglice koje napuste svoju zemlju prihvate zemlje s niskim ili srednjim dohotkom. Najsiromašnije zemlje pokazuju najveću spremnost prihvatiti i podnijeti najteži teret.
Prema humanitarnoj organizaciji Oxfam, 3,4 milijuna ljudi diljem svijeta je prošle godine bilo prisiljeno napustiti svoje domove samo zbog poplava i suša. Najgore su pogođene Somalija, Kina, Filipini, Pakistan, Kenija, Etiopija, Indija, Bangladeš i Malezija. Situacija se pogoršala zbog klimatskih promjena...
*
Glasnogovornik izraelske vojske:
"Griješi svatko tko misli da možemo eliminirati Hamas"
Izraelska vlada želi voditi rat u Pojasu Gaze sve dok Hamas ne bude potpuno uništen. U intervjuu, glasnogovornik vojske Hagari sumnjao je da se to obećanje može ispuniti.
U televizijskom intervjuu, glasnogovornik izraelske vojske Daniel Hagari postavio je pitanje mogu li se postići izraelski ratni ciljevi u Pojasu Gaze.
Hamas nije samo islamistička teroristička milicija, rekao je za Channel 13: "Hamas je ideja, to je stranka. Ukorijenjen je u srcima ljudi. Svatko tko misli da možemo eliminirati Hamas sam je u krivu."
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji vlada sam s desničarskim strankama nakon raspuštanja ratne vlade, eliminaciju Hamasa učinio je ratnim ciljem. Hagari je sada rekao da obećanje "da ćemo učiniti da Hamas nestane znači bacanje pijeska u oči ljudima". Ako Izrael ne predstavi plan kako bi se Pojas Gaze trebao upravljati i opskrbljivati nakon završetka rata, "u konačnici ćemo imati Hamas".
Vojska pojašnjava Hagarijeve izjave
Netanyahuov ured odmah je odbacio Hagarijeve komentare. "Politički kabinet i sigurnosni kabinet na čelu s premijerom Netanyahuom postavili su kao jedan od ciljeva rata uništenje vojnih i vladinih sposobnosti Hamasa", stoji u priopćenju. Izraelska vojska je "naravno predana" ovom cilju.
Vojska je u priopćenju na online servisu Telegram naglasila da se Hagarijevi komentari odnose na Hamasovu "ideologiju".
19. Juni
Sjedinjene Države | renesansa | SMR
SAD promovira nove nuklearne reaktore
U prilogu zakona o zaštiti od požara, amandman o nuklearnoj energiji prolazi kroz američki parlament. Nove nuklearne elektrane treba brzo graditi i izvoziti.
SAD želi izazvati renesansu nuklearne energije. Nakon Donjeg doma parlamenta, i američki Senat je gotovo jednoglasno usvojio zakon o zaštiti od požara. Ovome je pridodat - i stoga suproglašen - ADVANCE Act (str. 870). Ovaj zakon namjerava potaknuti novu generaciju nuklearnih elektrana, posebice manjih, modularnih nuklearnih reaktora. Ovo će se ne samo svidjeti Billu Gatesu.
Jer to Tvrtka Terrapower koju financira Gates tako može razviti svoj koncept malog modularnog reaktora hlađenog natrijem implementirati. ADVANCE Act (Acceleratoring Deployment of Versatile, Advanced Nuclear for Clean Energy Act) podržavaju obje strane u SAD-u i prodaju ga kao mjeru zaštite klime osmišljenu da osigura dominaciju SAD-a u nuklearnoj energiji. Potpis američkog predsjednika Joea Bidena, koji se još čeka, smatra se formalnošću.
Zakon predviđa nekoliko novina kojima se želi ubrzati odobravanje, izgradnju i izvoz novih nuklearnih elektrana. Regulatorno tijelo NRC (Nuklearna regulatorna komisija SAD-a) treba zaposliti do 140 dodatnih zaposlenika i razviti nova pravila za brze postupke odobravanja za male nuklearne reaktore. Izjava o misiji tijela čak se mijenja u tu svrhu.
Suglasnosti za nuklearne elektrane s novom tehnologijom trebale bi pojeftiniti jer veći udio troškova postupka pada na teret poreznih obveznika.
[...]
Ali nema čišćenja okoliša
Kako bi se privuklo više novca, ADVANCE Act otvara američko tržište investitorima u nuklearnu energiju iz zemalja OECD-a i Indije. S druge strane, treba poticati izvoz tehnologije i nuklearnog goriva. U tu svrhu, NRC bi se trebao zalagati za međunarodne standarde u tehnologiji, licenciranju i nadzoru nuklearne energije. U tom kontekstu, namjerava se podržati druge države u donošenju zakona i uspostavljanju nadzornih tijela te osposobljavanju njihovih službenika. Za međunarodne napore planiran je novi, zasebni odjel Uprave, čije troškove neće snositi industrija, već porezni obveznici.
Nema više novca za čišćenje okoliša. Nacrt zakona je izvorno bio namijenjen financiranju napora čišćenja napuštenih američkih rudnika urana u indijanskim rezervatima. Ali taj jednokratni iznos od 100 milijuna dolara više nije uključen u tekst koji je sada usvojen.
*
Zaštita klime | prirodni gas | subvencije | Greenwashing
“Zarađivati puno novca” sa subvencijama: američki poduzetnik traži Habeckova sredstva
Svojim sporazumima o zaštiti klime Habeck želi tvrtkama olakšati dekarbonizaciju procesa. Ali to očito također potiče sumnjive tvrtke da traže subvencije.
Berlin – Ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) ponovno je pod pritiskom. Očito ga se optužuje da je dopuštao financiranje samo određenih projekata iz ideoloških razloga - dok su druge tehnologije izostavljene. U ovom konkretnom slučaju radi se o tzv. sintetičkom prirodnom plinu koji se naziva i SNG ili eNG. Ovo je prirodni plin napravljen od biogenog CO₂ i zelenog vodika. Prodaje se kao klimatski neutralan plin i mnoge tvrtke vide potencijal za dekarbonizaciju svojih procesa - i žele da im se to financira u sklopu novih Habeckovih sporazuma o zaštiti klime. Međutim, skupine za zaštitu okoliša i organizacije za zaštitu prirode oglašavaju uzbunu.
Sintetski prirodni plin smatra se "klimatski neutralnim" - ekološke udruge sumnjaju u njegovu učinkovitost
Kemijska formula prirodnog plina, koji se jednostavno naziva i metan, je CH4. Za umjetnu proizvodnju potrebni su vodik (H2) i ugljikov dioksid (CO₂). Kako bi se dobiveni plin smatrao klimatski neutralnim, vodik mora biti proizveden korištenjem obnovljivih izvora energije („zeleni vodik“), a CO₂ mora dolaziti iz biogenog izvora. Primjeri za to bi bili CO₂, koji nastaje tijekom spaljivanja otpada ili u procesu fermentacije organskog otpada. Plin se tada može koristiti na potpuno isti način kao i konvencionalni prirodni plin; kemijski gledano, to je isti plin.
Ali iz perspektive ekoloških organizacija sve to zvuči bolje nego što jest. “To [SNG, ur. Red] je energetski i ekonomski potpuno neučinkovit, blokira povećanje proizvodnje vodika i nije konkurentan bez višestrukih subvencija,” stoji u zajedničkoj izjavi Njemačke federacije za zaštitu okoliša i prirode (BUND), Njemačke pomoći za okoliš (DUH), Germanwatcha. , Njemačka udruga za očuvanje prirode (NABU), Svjetska zaklada za zaštitu prirode u Njemačkoj (WWF) i krovna ekološka organizacija Njemački prsten za zaštitu prirode (DNR). "Promocija sintetičkog metana bila bi velika prepreka transformaciji jer usporava ulaganja i inovacije potrebne za prelazak na obnovljive izvore energije", nastavlja se...
*
Uran | garching | Sposoban za nuklearno oružje
Uran za nuklearno oružje u Bavarskoj:
Garching II može nastaviti sjati
Odbacuje se tužba protiv rada istraživačkog reaktora Garching II s visoko obogaćenim uranom. Materijal dolazi iz Rusije.
MÜNCHEN taz | Istraživački reaktor FRM II u Garchingu može raditi s uranom za nuklearno oružje. Bavarski upravni sud (VGH) u Münchenu odbacio je tužbu koju je pokrenuo BUND Nature Conservation in Bavaria (BN), koji je zahtijevao zatvaranje objekta. Odluka je objavljena u srijedu.
Tehničko sveučilište u Münchenu od 2004. godine upravlja reaktorom s visoko obogaćenim uranom za nuklearno oružje (HEU). Odvjetnik Ulrich Wollenteit, koji zastupa tužitelje, tvrdio je da je reaktor "bez dozvole" od 2011. godine. Obrazložio je to tekstom odobrenja. Sukladno tome, bilo je "neprihvatljivo" da reaktor radi s uranom obogaćenim na više od 31 posto nakon 2010. prosinca 50. godine. Savezno ministarstvo okoliša postavilo je ovaj uvjet za odobrenje bavarskog Ministarstva okoliša.
U usmenoj raspravi, međutim, sud je jasno slijedio navode državnog tijela. Dužnosnik je objasnio da je rok za pretvorbu reaktora na niže obogaćeni uran, koji je naveden u dozvoli i produljivan nekoliko puta, “potpuno neograničen” i objektivno ga je nemoguće ispuniti.
[...]
Alternative bi bile moguće
Wolfgang Liebert, profesor nuklearne sigurnosti i rizika s Bečkog sveučilišta prirodnih resursa i znanosti o životu, objasnio je tijekom saslušanja da bi bilo moguće koristiti gorivo niže obogaćenog uran silicida kada je reaktor pušten u pogon 2004. godine. Novo monolitno uran-molibden gorivo koje TU sada predlaže moglo se testirati na prikladnost najkasnije do 2006. godine.
TU planira konvertirati reaktor do 2030./2032. Upravni sud ocijenio je da je to “razuman rok”. No, odvjetnik Wollenteit ističe da će se do tada "protiv svih međunarodnih razloga" u reaktoru koristiti uran za oružje - i to iz Rusije nakon što je SAD odbio isporučiti reaktor...
*
voda za piće | PFAS | kemijska industrija
Istina o PFAS-u: borba protiv korporativnih tajni
Njezini nadređeni u 3M-u dugo su skrivali opasnosti fluorokemikalija. Znala je da je to gotovo svima u krvi.
Davnih 1990-ih, kemičar Kris Hansen otkrio je da se kemikalija PFOS nalazi u krvi gotovo svih. Bio je vidljiv čak i u krvi životinja. Ipak, zaposlenik 3M-a šutio je desetljećima. Danas se osjeća izdanom.
Hansenova priča, koju je snimila novinarka Sharon Lerner za Pro Publicu i New Yorker, također je priča o tome kako korporacije čuvaju tajne. I kako još izlaze na vidjelo.
PFOS ili perfluorooktan sulfonska kiselina je otrovna, što Hansen dugo nije znao. Kemikalija pripada skupini per- i polifluoriranih alkilnih spojeva (PFAS). Uz PFOA (perfluorooktansku kiselinu), PFOS je bila jedna od prvih fluorokemikalija koja je privukla pažnju promatrača. PFOS je reguliran u EU i Švicarskoj te je uključen u Stockholmsku konvenciju o postojanim organskim zagađivačima.
Analiza koja je započela prije 27 godina
Hansenova priča počinje 1997. godine - otprilike godinu dana nakon što je znanstvenik počeo raditi za globalnu korporaciju 3M. Tada 28-godišnji kemičar dobio je zadatak da traži PFOS u uzorcima krvi. PFOS je jedna od fluorokemikalija koje proizvodi 3M. Supstanca je pronađena – što nije iznenađujuće – u krvi mnogih zaposlenika. Nema razloga za brigu za 3M.
[...]
Kao rezultat tužbi, 3M je sada potrošio milijarde na sustave za pročišćavanje pitke vode za brojne američke zajednice. Prema riječima stručnjaka, neriješene tužbe zbog onečišćenja okoliša mogle bi postati najskuplja serija tužbi u Sjedinjenim Državama. Riječ je o srednjoj troznamenkasti milijardi milijardi.
Mnogi Amerikanci imaju rak koji bi mogao biti uzrokovan PFAS-om. PFAS se reguliraju dio po dio; mnogi parlamentarci i organizacije za zaštitu okoliša žele ih potpuno zabraniti, uz nekoliko iznimaka.
*
Schweden | rođen | američka vojska
Novi NATO partner
Švedska utire put za stacioniranje američkih trupa
To bi također trebao biti signal Rusiji. Američka vojska uskoro će smjeti koristiti 17 vojnih objekata u Švedskoj. Kritičari se žale na otvoreno pitanje u sporazumu: Što je s nuklearnim oružjem?
Švedski parlament odobrio je kontroverzni sporazum o vojnoj suradnji sa SAD-om. Švedski Riksdag je to objavio u utorak kasno navečer. Uvjeti američke vojne nazočnosti u Švedskoj bili bi regulirani. Dvije zemlje NATO-a dogovorile su obrambeni sporazum u prosincu.
Nakon toga, američkim je vojnicima dopušteno korištenje 17 vojnih objekata u Švedskoj. To uključuje vojne aerodrome i pomorske baze kao i lokacije kopnenih snaga razasute diljem zemlje gdje je Sjedinjenim Državama dopušteno raspoređivanje vojnog osoblja i opreme te izvođenje vježbi.
Švedski ministar obrane Pål Jonson bio je zadovoljan: Sporazum stvara znatno bolje uvjete za potporu SAD-a u slučaju krize ili rata, citirala ga je televizija SVT: "To doprinosi stabilnosti u cijeloj sjevernoj Europi."
Kritičari su se žalili da sporazum ne sadrži nikakav jezik u vezi s postavljanjem nuklearnog oružja. Vlada je, s druge strane, istaknula da je stav Švedske o nedopuštanju nuklearnog oružja na švedskom tlu u miru poznat i poštovan...
*
19. Lipnja 1961 (AGNES 3 | IMENA 4) nuklearna tvornica Windscale/Sellafield, GBR
Curenje u isparivaču oslobodilo je velike količine tekućine koja je sadržavala plutonij (540 TBq) pušten u vodu za hlađenje. Iako je to bilo XNUMX. najveće ispuštanje radioaktivnosti u svijetu, nemamo daljnjih informacija.
(Cijena približno 800 milijuna USD)
Nesreće na nuklearnoj energiji
Nuklearni lanac
Sellafield/Windscale, UK
Najveće civilno i vojno nuklearno postrojenje u Europi nalazi se u Sellafieldu. Dok se u prošlosti ovdje proizvodio plutonij za britanski program nuklearnog oružja, mjesto sada služi kao postrojenje za preradu nuklearnog otpada. Veliki požar iz 1957. godine i brojna curenja radioaktivnih tvari kontaminirali su okoliš i izložili stanovništvo povećanim razinama zračenja...
U tijeku je ovaj incident, kao i nekoliko drugih ispuštanja radioaktivnosti Wikipedija de se više ne može naći.
Wikipedia en
Sellafield
Kompleks je postao poznat po katastrofalnom požaru 1957. godine i čestim nuklearnim nesrećama, pa je jedan od razloga zašto je preimenovan u Sellafield. Sve do sredine 1980-ih, velike količine nuklearnog otpada proizvedenog u svakodnevnim operacijama ispuštane su u tekućem obliku putem cjevovoda u Irsko more.
Wikipedia uključena
Sellafield # Incidenti
Radiološka ispuštanja
Između 1950. i 2000. dogodio se 21 ozbiljan incident ili nesreća izvan lokacije koja je uključivala radiološka ispuštanja koja su opravdavala klasifikaciju na Međunarodnoj ljestvici nuklearnih događaja, jedan na Razinu 5, pet na Razinu 4 i petnaest na Razinu 3. Osim toga, bilo je i namjernih ispuštanja plutonija i ozračenih čestica uranijevog oksida u atmosferu poznato kroz dulja razdoblja 1950-ih i 1960-ih...
prijevod s https://www.DeepL.com/Translator (besplatna verzija)
Kuga u nuklearnim elektranama
Sellafield (bivši_Windscale), Ujedinjeno Kraljevstvo
U cijelom svijetu postoje usporedive nuklearne tvornice:
Obogaćivanje i prerada urana - objekti i lokacije
Tijekom ponovne obrade, inventar istrošenih gorivnih elemenata može se odvojiti jedan od drugog u složenom kemijskom procesu (PUREX). Odvojeni uran i plutonij mogu se zatim ponovno upotrijebiti. Što se tiče teorije...
18. Juni
korupcija | RWTH Aachen | Financiranje treće strane
Kinesko znanstveno istraživanje
Bling-Bling profesori iz Aachena
Privatni avioni, sportski automobili, luksuzne nekretnine: stvarnost profesora na državnim tehničkim sveučilištima sve je samo ne skromna. Neki su očito milijunaši s vlastitim tvrtkama. Insajderi u RWTH Aachen govore o korumpiranom sustavu - a mnogo novca teče iz Kine.
Malo ljudi ima tako veliku društvenu odgovornost kao profesori. Vaše odluke oblikuju budućnost određujući koja će se istraživačka pitanja nastaviti.
Oni imaju moć usmjeravati svoje studente u karijerama. S kim će podijeliti svoje znanje i kako će to učiniti, ovisi isključivo o njima. Kao državni službenici s malo obaveza gotovo su nedodirljivi. Nikakav dekan ili ravnatelj ne može im dati upute.
Svijet profesora na državnim tehničkim sveučilištima danas je daleko manje čisto akademski nego što mnogi ljudi općenito zamišljaju. Iza zidova tih institucija sve se vrti oko statusa, utjecaja i nadasve velikog novca.
Insajderi iznose ozbiljne optužbe CORRECTIV-u protiv profesora na Sveučilištu RWTH Aachen, jednom od najuglednijih sveučilišta i stoga možda simbolu mnogih sveučilišta u zemlji: Istraživanje tamo postaje sve više i više sporedna stvar. Umjesto toga, za mnoge na sveučilištu osobno bogaćenje je na prvom mjestu. Sve je više profesora i poduzetnika, očito milijunaša – a neke je “kupila Kina”...
*
X / Twitter | Mošus | Antidemokratski
Zbogom X:
Zbogom, Elon
47 njemačkih organizacija napušta X. Elon Musk je nekadašnji Twitter pretvorio u mjesto za mržnju i agitaciju. Međutim, do danas još uvijek nema prave alternative.
Uvijek je bilo razloga za izbjegavanje Twittera. Ženama i manjinama se s velikim žarom drže lekcije, vrijeđaju i prijeti. Komunikacija u stvarnom vremenu s ograničenim brojem znakova često dovodi do svađa, a rijetko do uvida. Svatko tko je aktivno koristio platformu mogao bi je smatrati relevantnom; Twitter nikada nije predstavljao društvo.
Od listopada 2022. postoji još jedan razlog: Elon Musk. Novi vlasnik preimenovao je Twitter u X i otpustio gotovo sve svoje zaposlenike za moderiranje i sigurnost. Zauzvrat su se vratili zabranjeni desničarski radikali i ekstremisti.
Za 47 njemačkih organizacija sada je dosegnuta točka da konačno napuste X. 18. lipnja, na Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje, klubovi i udruge kao što su Doctors of the World, Bioland, Changing Cities, Fairtrade Deutschland, Germanwatch, Kindernothilfe i Terre des Hommes deaktivirat će svoje račune na X-u. Oni to zovu “eXit” te informirati o opasnostima govora mržnje pod hashtagom #ByeByeElon i na istoimenoj web stranici...
*
energetska revolucija | Greenwashing | Zabrana oglašavanja
UN-Guterres poziva na bojkot oglašavanja fosilnih goriva
Takvo oglašavanje doprinosi uništenju planeta. Najbolje bi bilo da ih države zabrane - kao duhan.
Tvrtke koje proizvode fosilna goriva “kumovi su klimatskog kaosa”. I trebalo bi im zabraniti oglašavanje u svim zemljama, slično kao što vrijedi za velike duhanske tvrtke.
Rekao je to glavni tajnik UN-a Antonio Guterres u govoru u New Yorku. Energetske tvrtke ostvarile bi milijarde profita dok se katastrofe povezane s klimom događaju u sve više regija u svijetu.
Pozvao je te tvrtke da se preokrenu: „Vaši enormni profiti daju vam priliku da vodite energetsku tranziciju. Ne propustite ih!" Nastaviti se oslanjati na fosilna goriva u 21. stoljeću jednako je pametno kao ulagati u potkove i kotače za kočije krajem 19. stoljeća.
Guterres je pozvao banke da ubuduće prestanu financirati fosilna goriva. Oglašivačka industrija i PR agencije također bi trebale razmisliti žele li još uvijek biti korištene od strane tvrtki za fosilnu energiju kako bi osujetile zaštitu klime kampanjama “greenwashinga”. U konačnici, naštetili su sami sebi: “Fosilna goriva ne truju samo naš planet – ona su otrov za vaš brend.”
[...]
Kritika naknade za CO2
Guterres trenutačnu klimatsku politiku zapadnih zemalja kritizira prilično neizravno, primjerice kada od političara traži da se odluče na kojoj strani žele biti: “Mi, ljudi, protiv zagađivača i profitera”. Omiljeni instrument klimatskih političara, naknada za CO2, od njega je oštro, ali jasno odbijen: "Moramo se držati podalje od sumnjivih naknada za CO2 koje podrivaju povjerenje javnosti i malo ili nimalo doprinose zaštiti klime."
*
konzervacija | bioraznolikosti | Prihvatanje
Zaštita prirode u Njemačkoj:
Nije praznik za zaštitu okoliša
Europa dobiva zakon o zaštiti prirode. Ali najbolja pravila nemaju koristi ako nema područja za parkove prirode ili ako su ljudi protiv njih.
Znanja, strategija i zakona ne nedostaje. Ministri zaštite okoliša EU pokazali su to u ponedjeljak u Bruxellesu kada su nakon gotovo jednogodišnjeg natezanja usvojili Zakon o obnovi prirode. Ovaj zakon ima za cilj vratiti bolesnu prirodu Europe u sljedećih nekoliko desetljeća u stanje koje će omogućiti dobar život budućim generacijama.
Zakon se mljeo na uobičajeni mlin lobija, postao je dio političke borbe za moć, ali na kraju je ipak bio moguć. Ovo je važan signal da institucije EU-a ne žrtvuju zaštitu biološke raznolikosti i klime sekundarnim interesima ili čak igrama moći. Međutim, upitno je kako će zakon stupiti na snagu.
Da očuvanju prirode nedostaje prostora i lokalnog prihvaćanja pokazao je i primjer u ponedjeljak. Stanovništvo okruga Höxter i Paderborn odlučilo je na impresivan način odbijanjem nacionalnog parka na području svojih okruga.
[...]
Svjesno odbijanje većine da više ne koristi mali dio državnog zemljišta - koje je također u vlasništvu pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije - za potrebe šumarstva i da ga prepusti samome sebi u interesu prirode je sve dramatičniji. Jer ništavi su svi zakoni i strategije ako nema područja gdje se mogu implementirati. I tako jučerašnji ponedjeljak, koji je zapravo mogao biti dan slavlja za veću zaštitu okoliša, ostavlja ljude na gubitku.
*
Ukrajina | Izbjeglice | populizam
Usluge za izbjeglice:
Ekonomist raspravu o novcu građana smatra "prazni populizmom"
Marcel Fratzscher i udruge za socijalnu skrb kritiziraju raspravu o naknadama za Ukrajince. Integracija izbjeglica na tržište rada velika je prilika.
Ekonomist Marcel Fratzscher opisao je pozive na ograničavanje beneficija građana za ukrajinske izbjeglice kao "čisti populizam". “Nikome neće biti bolje, nitko neće imati ni jedan euro više ako Njemačka bude lošije tretirala izbjeglice i smanjila im beneficije”, rekao je predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) Uredničkoj mreži Njemačka (RND).
“Njemačka država ne mora trošiti manje novca na izbjeglice, već mora uložiti više napora kako bi osigurala bržu i bolju integraciju izbjeglica u tržište rada i društvo”, rekao je Fratzscher. Ovo je ogromna ekonomska prilika, budući da će se problem rada u ovoj zemlji znatno povećati u nadolazećim godinama.
Glavni tajnik FDP-a Bijan Djir-Sarai rekao je za novine Bild da "novopristigle ratne izbjeglice iz Ukrajine ubuduće više ne bi trebale primati beneficije građana, već bi umjesto toga trebale potpasti pod Zakon o beneficijama tražitelja azila". Nekoliko političara Unije ranije je izrazilo slične zahtjeve. Ministar unutarnjih poslova Brandenburga Michael Stübgen (CDU) ustvrdio je da je novac građana postao "kočnica pri započinjanju posla".
Udruga za socijalnu skrb kritizira poticanje ogorčenosti
Joachim Rock iz Udruge Joint također je kritizirao ovu raspravu. "Činjenica da uskačemo u populističku raspravu o novcu građana ostavlja nas zatečenim, jer nema nikakve veze sa stvarnošću života većine Ukrajinaca u Njemačkoj", rekao je Rock za Stuttgarter Zeitung i Stuttgarter Nachrichten. Znamo da mnogi Ukrajinci revno uče njemački i uspješno završavaju integracijske tečajeve, rekla je voditeljica odjela za socijalnu politiku udruge...
*
zelena | mirovni pokret | Osnivanje
Odlaze i redovni birači
Muka Zelenih: Jedna stranka potpuno na gubitku
Na europskim izborima Eko stranka pala je na 11,9 posto. Opuštenost nije tren, već je odavno trend. Ovo bi moglo postati još gore na nadolazećim državnim izborima.
Berlin. Puno je nemoći među Zelenima ovih dana. “Stvarno mi je teško”, rekla je žena iz čelnog tima nakon glasovanja, govoreći o posljedicama katastrofalnog rezultata na europskim izborima koji ju je katapultirao natrag na staru razinu oporbene stranke više klase s 11,9 posto .
Zeleni sada najkasnije znaju da ih pritiskaju s dvije strane: od onih kojima su prezeleni, vidi zakon o grijanju - i od onih kojima nisu dovoljno zeleni. To uključuje, između ostalog, bivše redovne birače koji su ili migrirali u tabor neglasača ili u Volt. Ako pogledate prethodne izbore, jedno je jasno: rezultat nije bio kao bljesak. Pad je trend.
[...]
Zaštita klime pala je na zao glas zbog zakona o grijanju i polemične borbe protiv njega. Suglasnogovornica Zelene mladeži, Katharina Stolla, rekla je samo da mladi ljudi sada imaju druge brige, tj. socijalne. Kad je riječ o politici prema izbjeglicama, samo su rijetki ostali koji odlučno drže zastavu humanosti: Filiz Polat i Julian Pahlke iz frakcije Bundestaga, primjerice - ili europarlamentarac Erik Marquardt. Zeleni se, pak, odavno više ne smatraju mirovnom strankom, već onima koji, poput Antona Hofreitera, i dalje zazivaju više tenkova za Ukrajinu...
Tko dem vojno-industrijski kompleks dio je ustanove.
*
18. Lipnja 1999 (AGNES 2) Akw Shika, JPN
Nepravilno rukovanje uzrokovalo je neispravnost upravljačkih šipki i pokrenulo nekontroliranu nuklearnu reakciju.
(Cijena približno 39,6 milijuna USD)
Nesreće na nuklearnoj energiji
Kuga u nuklearnim elektranama
Nuklearna elektrana Shika (Japan)
Od 1992. i 2005. godine u Shiki su radila dva reaktora s kipućom vodom snage 540 i 1.206 MW. Nakon jakog potresa 16. srpnja 2007. kod zapadne obale Japana, dva su reaktora naknadno opremljena od prosinca 2007. iz sigurnosnih razloga. Dana 18. ožujka 2009., tužba japanskih građana zbog sigurnosnih razloga i cilja gašenja Shika-2 odbačena je u drugom stupnju...
Nesreća
U lipnju 1999. tri od 1 kontrolnih šipki na jedinici Shika-89 skliznule su sa svojih normalnih položaja, pokrenuvši nekontroliranu lančanu reakciju nuklearne fisije. Ovaj događaj, koji je operater držao u tajnosti do 2007. godine, na kraju je klasificiran kao incident razine 2 prema INES-u. Reaktor je stoga bio zatvoren od ožujka 2007. do sredine svibnja 2009. godine. Incident je povezan s greškom u priručniku...
Wikipedia en
Nuklearna elektrana Shika
Dana 18. lipnja 1999. dogodio se incident u kojem su tri kontrolne šipke izvađene iz jezgre umjesto da je umetnuta jedna. To je značilo da se reaktor više nije mogao kontrolirati 15 minuta. Sve se to doznalo tek 15. ožujka 2007., nadležni nisu bili obaviješteni.
Wikipedia uključena
Nesreće u nuklearnoj elektrani po zemljama#Japan
Loše rukovanje nekim kontrolnim šipkama pokrenulo je nekontroliranu nuklearnu reakciju.
prijevod s https://www.DeepL.com/Translator (besplatna verzija)
*
18. Lipnja 1988 (AGNES ? Razred.?) Tihange-1, BEL
Dana 18. lipnja 1988. tijekom rada tlačnovodnog reaktora došlo je do iznenadnog curenja na kratkom dijelu cjevovoda ECCS (Emergency Core Cooling System) koji se nije mogao izolirati. Brzina curenja bila je reda veličine 1.300 litara na sat. Uzrok curenja je pukotina stijenke cjevovoda dimenzija 9 cm s unutarnje i 4,5 cm s vanjske strane. Rizik od pucanja cijevi u sustavu za hitno hlađenje je značajan jer ako se rashladna tekućina izgubi, hladna rashladna voda se ubrizgava u topli sustav.
(Troškovi?)
Nesreće na nuklearnoj energiji
Kuga u nuklearnim elektranama
Tihange (Belgija)#Incidenti
Dana 18. lipnja 1988. otkriveno je curenje u sustavu hitnog hlađenja jezgre reaktora...
Umrijeti Popis incidenata u nuklearnoj elektrani Tihange u Wikipedija počinje tek 2002.
Wikipedia en
#Incidenti,_štete_i_reakcije u nuklearnoj elektrani Tihange
Nuklearna elektrana Tihange sastoji se od tri bloka elektrane koji su bili priključeni na mrežu od 1975. do 1985.
SPIEGEL izvješće o skrivenim incidentima u nuklearnim elektranama diljem svijeta
»Hladan drhtaj mi prolazi niz kralježnicu«
Čovječanstvo je nekoliko puta izmaklo katastrofi za dlaku. To otkriva 48 izvješća o nesrećama koje je Bečka Međunarodna agencija za atomsku energiju držala u tajnosti: kvarovi, često najbizarnije, profane vrste od Sjedinjenih Država i Argentine do Bugarske i Pakistana...
*
18. Lipnja 1982 (AGNES ? Razred.?) Akw Oconee, SAD
Linija za ekstrakciju topline napojne vode u vodenom reaktoru pod tlakom Oconee 2 otkazala je, oštetivši sustav toplinskog hlađenja.
(Cijena približno 12 milijuna USD)
Nesreće na nuklearnoj energiji
*
18. Lipnja 1978 (AGNES ? Razred.?) Akw Brunsbüttel, NJEMAČKA
Kuga u nuklearnim elektranama
Brunsbuettel_ (Schleswig-Holstein)
Dana 18. lipnja 1978. dvije tone radioaktivne pare iscurile su van zbog curenja u sustavu aktivne pare. Incident je trajao više od dva sata. Sigurnosni tim je petljao s automatskim isključivanjem u hitnim slučajevima kako bi spasio operatera milijunske gubitke. Vattenfall je danima zataškavao incident sve dok anonimni pozivatelj nije obavijestio javnost. Tvornica nije radila više od dvije godine nakon incidenta...
Wikipedia en
Brunsbüttel#smetnje
Incidenti i događaji o kojima se izvješćuje
Od 31. ožujka 2016. bilo je 447 prijavljenih događaja od puštanja u pogon, od kojih su dva uključivala povećane emisije radioaktivnosti ...
17. Juni
Italija | Dar- i nuklearni otpad | Mafija | Praznični raj
ZDFinfo dokumentarac:
Planet kriminala: talijanska mafija otrovnog otpada
Mafijaške organizacije poput Camorre i 'Ndranghete otvorile su unosno poslovno područje: zarađuju milijarde od ilegalnog odlaganja toksičnog i radioaktivnog otpada.
Čitava područja zemlje su zagađena, au nekim regijama Italije miris spaljenog otpada odavno je dio svakodnevice. Kako je moglo doći do ovoga? Reporter Nelufar Hedayat kreće u potragu za tragovima - i dolazi do šokantnih otkrića.
Unosan posao
Desetljećima je talijanska mafija izgradila savršenu infrastrukturu za kriminalne aktivnosti. Kada je vlada proglasila izvanredno stanje u vezi sa smećem 90-ih, Camorra je isprva bila ta koja je osjetila unosnu poslovnu priliku. U nadolazećim desetljećima osigurao je profitabilne poslove s tvrtkama teške industrije. I odlaže otrovni otpad u velikim količinama u regiji Campania. Mještani i dan danas trpe posljedice.
Druge mafijaške organizacije kao što je 'Ndrangheta također ulaze u posao sa smećem. Ona sada odlaže još više otpada od Camorre i navodno je potopila brojne teretnjake koji su prevozili nuklearni otpad u Sredozemnom moru.
Ali smetlarska mafija više nije ograničena na Italiju. Oni također izvoze talijanski otpad u zemlje poput Rumunjske. Ovdje su žrtve prvenstveno Romi, koji nemaju nikakav lobi u zemlji i često su prisiljeni živjeti u neposrednoj blizini ogromnih deponija smeća...
Čini se da je ovaj post snimljen prije 2021. (Sergio Costa, ministar zaštite okoliša 2018. - 2021).
2 pitanja:
1. Što se dogodilo s planovima čišćenja okoliša u pogođenim regijama?
2. Je li se situacija promijenila pod Melonijevom vladom?
*
Zabrana stranke | Zahtjev za zabranu | liberalno-demokratski
Rasprava o zabrani AfD-a:
Zaustavite neprijatelje demokracije
Novi savez organizacija civilnog društva traži zabranu AfD-a. Za to treba naći suborce u Bundestagu.
BERLIN taz | Ubrzo nakon visokih izbornih rezultata AfD-a na europskim i lokalnim izborima, novi savez udruga, klubova i civilnog društva poziva na zabranu AfD-a diljem zemlje. Kampanja je pokrenuta otkrićima istraživanja Correctiv o desničarskim planovima za reemigraciju početkom godine. Julia Dück iz saveza “Obrani ljudsko dostojanstvo – AfD Ban Now” izjavila je u srijedu u Berlinu: “AfD je konkretna opasnost za nebrojene ljude u ovoj zemlji. Naša je moralna i ustavna dužnost da interveniramo.”
Odvjetnik Lukas Theune također se izjasnio za zabranu na početku kampanje: "Šanse za uspjeh su vrlo dobre." On smatra da je prekršen članak 21. stavak 2. U njemu se navodi da su “stranke koje su usmjerene na narušavanje temeljnog slobodnog demokratskog poretka (...) protuustavne”.
[...]
Odvjetnik Lukas Theune kaže da bi odgovarajući nacrt mogao biti gotov za otprilike godinu dana. Do tada se moraju pronaći kolege u Bundestagu koji će podržati prijedlog, dodaje Julia Dück. To je ujedno i jedan od središnjih zadataka za sljedećih nekoliko mjeseci. Mogući zagovornik bio bi zastupnik CDU-a Marco Wanderwitz. Najavio je da će prije ljetne stanke podnijeti zahtjev za zabranu AfD-a.
Zabrana bi imala dalekosežne posljedice: ako bi Savezni ustavni sud utvrdio da je AfD prekršio ustav, stranka bi se morala raspustiti. Imovina bi mogla biti konfiscirana, a državna sredstva bi bila uskraćena.
*
Ukrajina | Izbjeglice | novac građana
Povlastice državljanstva za Ukrajince
Unija pomaže AfD – a to niti ne primjećuje
Unija vodi kampanju na leđima ukrajinskih izbjeglica. To se može dramatično vratiti. I zanemaruje središnju točku: bez isporuka oružja Ukrajini, u Njemačkoj bi bilo mnogo više izbjeglica.
Rezultat europskih izbora još uvijek je u glavama CDU-a u Istočnoj Njemačkoj. Ne postoji drugo objašnjenje za inicijativu ministra unutarnjih poslova Brandenburga Michaela Stübgena.
Ne stoji "govoriti o podršci Ukrajini na najbolji mogući način i u istom dahu hraniti dezertere Ukrajince", rekao je političar CDU. Bavarski ministar unutarnjih poslova Joachim Herrmann već je pogodio istu stvar. Mora se “jasno reći da se osobama koje izbjegnu služenje vojnog roka više neće isplaćivati državljanska naknada”. Ove će se srijede o prijedlogu Herrmanna i Stübgena raspravljati na konferenciji ministara unutarnjih poslova.
[...]
Kombinacija njihovog da vojnoj potpori Ukrajini i kursa odvraćanja protiv ukrajinskih izbjeglica je nevjerojatna - i nije dostojna Unije.
Trebala bi prestati razgovarati s izmišljenom ciljnom skupinom. I umjesto toga počnite tako što ćete ljudima razjasniti još jednu stvar: mnogo će više izbjeglica doći u Njemačku iz Ukrajine ako političari CDU-a poput premijera Saske Michaela Kretschmera budu htjeli. U svojoj vladinoj izjavi prije nekoliko dana rekao je da postoji potreba za raspravom "je li doista ispravno da je Njemačka postala tolika ratna strana". Postali zaraćena strana? Svatko tko prihvati Putinov narativ ne bi se trebao iznenaditi ako AfD završi od toga.
*
Uran | visoko obogaćen | garching
Istraživački reaktor u Garchingu: Savezna udruga za zaštitu prirode tuži se zbog urana
Spor oko visoko obogaćenog urana u istraživačkom reaktoru Garching trenutačno se bavi bavarskim upravnim sudom. Savezna udruga za zaštitu prirode želi zabraniti korištenje materijala i stoga je tužila.
Istraživački reaktor u Garchingu kod Münchena već godinama miruje. Kada se ponovno pokrene, trebao bi to učiniti s visoko obogaćenim uranom - skraćeno HEU. No, Savez za zaštitu prirode (BN) želi spriječiti da se ovaj materijal tamo dalje koristi. Ročište po tužbi Savezne udruge za zaštitu prirode (BN) u Bavarskoj počelo je ujutro na Bavarskom upravnom sudu (VGH) u Münchenu.
Visoko obogaćeni uran godinama je predmet sporenja. Za Sindikat zaštite prirode, to je materijal za oružje i njegova je upotreba u reaktoru Garching na Tehničkom sveučilištu u Münchenu (TUM) godinama bila nezakonita. Prema izvornoj radnoj dozvoli iz 2003. godine, prelazak na niže obogaćeni uran trebao se dogoditi do kraja 2010. godine. Čak je i daljnji rok do 2018. godine prošao, a provedba se i dalje odgađa, žale se konzervatori...
*
Atomwaffen | naoružavanje | SIPRI
Izvješće istraživača mira
Više operativnog nuklearnog oružja u svijetu
Broj operativnog nuklearnog oružja ponovno se povećao prošle godine. To proizlazi iz godišnjeg izvješća instituta za istraživanje mira SIPRI. Po prvi put se čini da i Kina ima bojeve glave spremne za upotrebu.
Čini se da je naoružavanje na dnevnom redu: što je situacija u svijetu napetija, nuklearno oružje ponovno postaje važnije, navodi se u izvješću SIPRI-ja. Analitičar Dan Smith izračunao je da se broj nuklearnih bojevih glava sveukupno smanjio. Ali to je isključivo zbog činjenice da se stare zalihe demontiraju.
Zabrinut je zbog broja nuklearnog oružja spremnog za upotrebu. Oko 2.100 je u visokoj operativnoj pripravnosti. Broj oružja koje je stvarno akutno dostupno nedavno se opet malo povećao, kaže on. "Ovo je relativno novi razvoj u posljednje dvije do tri godine. I to se nastavilo u 2023.", rekao je Smith.
SAD, Rusija i Kina u fokusu
SAD i Rusija posjeduju veliku većinu ovog akutno operativnog oružja. Ono što je novo jest da Kina također drži nuklearne bojeve glave u visokoj operativnoj pripravnosti u doba mira. Općenito, Kina je zemlja koja najbrže nadograđuje svoje zalihe.
Nekoliko je razloga za to: Kina želi postići status velike sile - to uključuje nuklearno oružje. Tada se Kina priprema za razne prijetnje i scenarije. Želite biti spremni na svaku mogućnost i to povećava broj. I želite biti spremni za mogući iznenadni napad u kojem bi vaše oružje moglo biti uništeno. Veći posjedi to bi mogli otežati.
Devet zemalja ima nuklearno oružje
Kineski gospodarski procvat također je razlog zašto je zemlja kontinuirano povećavala svoju vojnu potrošnju već gotovo 30 godina. Ukupno devet zemalja ima nuklearno oružje: SAD i Rusija, a slijede Velika Britanija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Sjeverna Koreja i Izrael...
*
17. Lipnja 1997 (AGNES ? Razred.?) nuklearna tvornica Arzamas-16, Sarov, RUS
Tehničar je preminuo u kritičnom kvaru u nuklearnom istraživačkom centru Arzamas-16...
(Troškovi?)
Nesreće na nuklearnoj energiji
Nuklearno oružje AZ
Arzamas-16
Kada je predsjednik Truman obavijestio Josefa Staljina o prvim američkim pokusima nuklearnog oružja u rano ljeto 1945., on nije reagirao izvana. Nadao se da će Amerikanci shvatiti kako "dobro iskoristiti" oružje - kaže se da nije rekao ništa više.
Iza kulisa, međutim, istraživački kolektiv pod vodstvom nuklearnog fizičara Igora Kortschatova dobio je naredbe da "maksimalno ubrza" vlastiti program nuklearnog oružja. Uz goleme troškove osoblja i materijala, projekt je poguran naprijed u Arzamasu-16, rodnom mjestu sovjetske atomske bombe južno od Nižnjeg Novgoroda. 29. rujna 1949. novinska agencija TASS izvijestila je da je nuklearna eksplozivna naprava uspješno testirana. (Izvor: Wolfgang Kötter, petak, br. 39, 17. rujna 09.)
Budući da je Staljin želio bombu što prije, nitko nije obraćao pozornost na nesrazmjernu cijenu materijala, novca i sredstava. Potrebna količina mogla se dobiti samo uz pomoć prisilnog rada. Zemlji su također nedostajala sredstva za obnovu nakon rata...
Wikipedia en
Sarov (Rusija)
Prvo sovjetsko nuklearno oružje proizvedeno je u Institutu za nuklearni inženjering pod vodstvom Julija Charitona i, uz pomoć Andreja Saharova, najveća hidrogenska bomba ikada testirana (vidi “Car bomba”)...
Car bomba
AN602 bila je hidrogenska bomba detonirana 30. listopada 1961. na sjeveru Sovjetskog Saveza. Stvorila je najveću eksploziju koju je ikada izazvao čovjek.
Kodno ime bilo je Vanja. Nakon raspada Sovjetskog Saveza proširio se naziv Car bomba...
*
17. Lipnja 1967 Šesti kineski nuklearni test Lop Nor/Taklamakan, Xinjiang
Prvi kineski test hidrogenske bombe.
Od 1945. godine u svijetu je bilo više od 2050 testiranja nuklearnog oružja...
Nuklearni lanac
Lop Nor/Taklamakan (Kina)
Između 1964. i 1996. Narodna Republika Kina izvela je 45 eksplozija atomske bombe u Lop Noru. Za ujgursku etničku skupinu koja tamo živi, bolesti i deformacije uzrokovane radioaktivnim padalinama postale su relevantan zdravstveni problem...
Wikipedia uključena
Popis testiranja nuklearnog oružja u Kini
Popis testiranja nuklearnog oružja popis je 1964 nuklearnih pokusa koje je provela Narodna Republika Kina od 1996. do 45., s 23 pokusa provedena iznad zemlje. Prvi test s eksplozivnom snagom od 1 kt izveden je 22. listopada 16. godine.
Dana 17. lipnja 1967. izvršeno je prvo testiranje kineske hidrogenske bombe eksplozivne snage 3.3 mt...
prijevod s https://www.DeepL.com/Translator
Nuklearno oružje A - Ž
Pogon za nuklearna ispitivanja Lop Nor, Kina
Iako od 1996. u Kini nisu provedena nova testiranja nuklearnog oružja, preostalo zračenje radioaktivnih izotopa kao što su cezij-137, stroncij-90 i plutonij-239 utjecat će na ljude u regiji generacijama koje dolaze. Kina je do danas odbila bilo kakvu neovisnu istragu o utjecaju programa testiranja nuklearnog oružja na okoliš i zdravlje, ostavljajući pogođene da se nastave boriti za priznanje i pravdu. Kao i stotine tisuća drugih ljudi diljem svijeta, i oni su postali žrtve nuklearnog oružja.
16. Juni
izbori | jednostavni odgovori | manjina
Mladi birači u Njemačkoj:
Desno je sada u modi
Zašto mnogi mladi ljudi glasaju za AfD? Pitajmo ih npr. u Ilmenau.
Četiri tinejdžera šetaju ulicom s ruksacima prebačenim preko ramena. Imate 16 godina i upravo ste izašli iz škole Heinrich Hertz. Zapravo im se ne da govoriti o tome zašto je toliko mladih glasalo desničarima na europskim izborima. Pitanje je u početku naišlo na smijeh.
Negdje je napravio svoj križ, kaže jedan. Uopće nije glasao, bio je drugoplasirani. Da, glasao je za AfD, kaže iznenada treći. Jer mu je dosta stranaca u razredu. Kao Nijemac sada ste u manjini.
Susret se odvija na Pörlitzer Höhe. Montažno stambeno naselje na periferiji malog grada Ilmenaua u Tiringiji društveno je žarište, kažu zaposlenici kluba mladih Oase. Tamo žive ljudi s malo novca, obitelji s puno djece. I također više imigranata i izbjeglica iz Sirije i Ukrajine nego dolje u gradu. Glasnogovornik gradske uprave kaže da je udio stranaca u Ilmenauu oko 10 posto, uključujući brojne strane studente u sveučilišnom kampusu.
[...]
S druge strane Ilmenaua je Goethe-Gymnasium. Tirinška šuma počinje iza škole, koja se nalazi u stambenoj četvrti. Ispred zgrade stoje dvije učenice i 18-godišnji student. Slažu se da je veliki udio mladih glasača AfD-a šokantan. Ne, ovo nije edukativno pitanje. U Goethe-Gymnasium također ima glasača AfD-a, ali oni su, nadamo se, manjina. Trojica osumnjičenih kao jedan od razloga sumnjaju na utjecaj iz roditeljskog doma. Iza toga se krije stav da se zadovoljavaju jednostavnim rješenjima, kaže jedna od žena. Jednostavno je kao i slogani na plakatima AfD-a. Ne bi imalo smisla raspravljati s tim kolegama iz razreda. I u slobodno vrijeme izbjegavali su temu politike, kaže mladić. "Ovo ne vodi ničemu".
*
Sjedinjene Države komplicirati Visa za ruski naučnik
Ruski fizičari i problem s američkom vizom
Na početku ruskog rata protiv Ukrajine, SAD je znanstvenicima iz Rusije želio olakšati ulazak u zemlju. Ali ruski fizičari izvješćuju o velikim preprekama.
Nakon početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, vlasti u Rusiji pojačale su represiju protiv znanstvenika. Osobito su fizičari često bili zatvarani zbog izdaje kada su sudjelovali na međunarodnim konferencijama ili pisali za strane časopise.
Na dan ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022., ruski istraživači objavili su otvoreno pismo osuđujući agresorski rat. Mnogi od oko 9000 potpisnika sada su na nišanu ruske tajne službe. Za njih bi zapravo najbolje rješenje bilo odlazak iz Rusije.
Gotovo u isto vrijeme Bijela kuća predložila je američkom Kongresu da bi ruskim znanstvenicima bilo lakše ući u SAD. Vizni zahtjevi bi se trebali ublažiti, a radne dozvole izdavati brže. Time su se željeli privući istraživači i potkopati "inovacijski potencijal" Kremlja u ratovanju.
No, zakonodavna inicijativa nije uspjela zbog otpora republikanaca u Kongresu. Tako javlja ruski znanstvenik koji zbog vlastite sigurnosti želi ostati anoniman. Njegove informacije dolaze od kolega s vodećih sveučilišta u Sjedinjenim Državama.
Ulaz samo ako je izlaz zagarantiran
Ne postoje službene statistike koje bi to potvrdile, ali brojna izvješća pokazuju da je ruskim fizičarima nakon napada na Ukrajinu ulazak u SAD postao gotovo nemoguć.
Mikhail Feigelman s Instituta za teorijsku fiziku Landau u blizini Moskve jedan je primjer. Otputovao je u Varšavu u proljeće 2022. Tamo je zatražio vizu u američkom konzulatu. Zauzvrat je mogao predočiti pozivnicu svoje kćeri koja živi u SAD-u. Kao i gotovo svi fizičari u sličnim slučajevima, zamoljen je da dostavi svoje znanstvene publikacije. Feigelman je godinama bio upoznat s ovom procedurom - uvijek je dobivao vizu u roku od nekoliko tjedana. Ali sada su stvari bile drugačije...
*
Obnovljivi izvori energije | pohranu energije
Energetski sustav
Zašto sada postoji solarna energija i noću
Nakon trijumfa obnovljivih izvora energije, sljedeća energetska revolucija tek počinje, uglavnom neprimjećena u javnosti: solarna energija uskoro će biti dostupna i noću, a energija vjetra kada nema vjetra.
Zamislite da zarađujete za život kao trgovac pšenicom. Kupuju pšenicu na svjetskom tržištu pa je opet prodaju, naravno uz zaradu. Naravno, cilj vam je što skuplje preprodati pšenicu. Tako da ga mogu držati u silosu dok cijene ne porastu. Ako je najam silosa za pšenicu niži od profitne marže, isplati se.
Sada zamislite da tu i tamo pšenica ne samo da je jeftinija, nego su cijene pšenice negativne. Drugim riječima: ako "kupite" pšenicu od proizvođača, ne morate platiti; čak biste i dobili novac za kupnju.
Nema negativnih cijena pšenice, ali stvari su drugačije za jednu drugu robu: Budući da je povremeno dostupno više električne energije nego što je trenutno potrebno, uvijek postoje negativne cijene električne energije, i to već šesnaest godina. U 2023. to je bio slučaj za oko 300 sati.
Napokon opet dobre vijesti
Kupci - odnosno dileri - tijekom ovih sati dobivaju novac ako kupe nečiji višak električne energije. Prije svega, ovo je dokaz enormne učinkovitosti obnovljivih izvora energije. Njihovi pak kritičari tu činjenicu često koriste kao argument zašto energetski sustav temeljen na suncu i vjetru ne može funkcionirati. Tko želi proizvesti proizvod za koji onda mora platiti kada ga proda?
[...]
Velike tvrtke poput Enerparc iz Hamburga ili EnBW već grade velike solarne parkove u kombinaciji sa skladištem električne energije. To se može koristiti za stabilizaciju mreže u slučaju privremenih fluktuacija sunčevog zračenja. Nekoliko faza u godini u kojima obnovljiva energija doista ne bi bila dovoljna, čak i uz daljnje širenje, sve se brže smanjuje.
U budućnosti će sunce sjati i noću - a energija vjetra može se naravno pohranjivati iu baterijama. “Inovacije” na energetskom tržištu, o kojima FDP uvijek toliko govori, odavno su u tijeku. To jednostavno nema nikakve veze sa spaljivanjem stvari.
*
lobisti | Lanac opskrbe | Dječji rad
Dječji rad – ne ovdje?
Dječji rad se uglavnom povezuje sa zemljama u razvoju. Međutim, Njemačka i dan danas ima koristi od iskorištavanja djece i ne želi imati ništa s tim.
Ono što se u ovoj zemlji uglavnom zanemaruje je činjenica da dječji rad u Njemačkoj ima dugu tradiciju. Djeca su bila mladi odrasli ljudi i kao takvi su korišteni. I djeca su morala uzdržavati obitelj.
To je bilo normalno u poljoprivredi, a tako se vidjelo i tijekom industrijalizacije. Djeca su radila u tvornici. Ovo je bilo važnije od odlaska u školu. Djeca su bila jeftinija radna snaga, satima su čučala između tkalačkih stanova ili se zavlačila u uska okna rudnika.
[...]
S Europska direktiva o lancu opskrbe EU je htjela nametnuti obvezu pružateljima usluga u ovoj zemlji da dokumentirano pregledaju Radni odnosi u njihovim opskrbnim lancima baciti. Projekt EU-a, koji je izvorno predviđao stroža ograničenja i koji bi utjecao na više tvrtki, značajno je potkopan, ne samo zbog protivljenja njemačkog FDP-a.
Ovakve lobističke skupine bile su u pozadini Vlasnik obiteljske tvrtke, koji se temeljno pobunio protiv toga da njemačke tvrtke preuzmu odgovornost za njihove opskrbne lance.
Čini se da se ljudska ili čak dječja prava izvan teoretskih obveza u praksi ne uklapaju u korporativnu kulturu vlasnika obiteljskih tvrtki, koji su njihovi predsjednici Marie-Christine Ostermann na svim govornim emisijama diljem zemlje kako bi podigli raspoloženje protiv obvezne dokumentacije opskrbnih lanaca.
*
Izrael | demonstracije | Netanyahu
Ponovno demonstracije u Izraelu
Prosvjedi protiv Netanyahua i za oslobađanje talaca
U Izraelu su deseci tisuća ponovno prosvjedovali za oslobađanje talaca u Pojasu Gaze i protiv Netanyahuove vlade. Prethodno je u operaciji na palestinskom teritoriju ubijeno osam izraelskih vojnika.
Deseci tisuća ljudi prosvjedovali su u Tel Avivu i drugim izraelskim gradovima za oslobađanje talaca u Pojasu Gaze. Sudionici skupa u Tel Avivu zatražili su od premijera Benjamina Netanyahua da prekine rat u Gazi kako bi se postigao dogovor o taocima koje je otela islamistička teroristička organizacija Hamas, prenosi portal "haaretz.com".
Prema forumu obitelji talaca, to je bio najveći prosvjed od početka rata u Gazi 7. listopada prošle godine. U to su vrijeme Hamas i druge palestinske skupine napale južni Izrael, ubile oko 1200 ljudi i otele još 250 kao taoce u Pojasu Gaze.
[...]
Kao preduvjet za dogovor o taocima, Hamas zahtijeva prekid rata ili barem jamstvo da će se Izrael prestati boriti. Netanyahu nije spreman za ovo. On želi uništiti Hamas jednom zauvijek zbog njegove odgovornosti za masakr 7. listopada.
*
16. Lipnja 2005 (AGNES ? Razred.?) Akw Braidwood, IL, SAD
Milijuni litara vode onečišćene tricijem ispušteni su iz nuklearne elektrane od proljeća 1996. do ožujka 2006., zagadivši lokalnu opskrbu vodom.
(Cijena približno 48 milijuna USD)
Nesreće na nuklearnoj energiji
Kuga u nuklearnim elektranama
Braidwood
U vrućim ljetima 2000. i 2012. operater je morao ishoditi posebne dozvole za rad nuklearne elektrane na višim temperaturama hlađenja od prvotno planiranih.
Braidwood je nuklearna elektrana kojoj je prijetilo zatvaranje. Međutim, 16. rujna 2021. guverner Illinoisa potpisao je energetski zakon kojim bi se osigurala gotovinska injekcija od 694 milijuna dolara za ugrožene nuklearne elektrane Braidwood, Byron i Dresden.
incidenti
Godine 2006., Excelon je optužen za ispuštanje milijuna galona otpadnih voda kontaminiranih tritumom u podzemne vode od proljeća 1996. do ožujka 2006., optužbu koju operater nije prijavio do prosinca 2005. godine.
Na primjer, 16. lipnja 2005. tricij je iscurio iz nuklearne elektrane i kontaminirao mjesnu vodoopskrbu; šteta je prouzročila trošak od 48 milijuna američkih dolara.
U lipnju 2011. u američkim je medijima objavljeno da je curenje tricija otkriveno u 48 od 65 nuklearnih elektrana u SAD-u. Prema popisu iz srpnja 2014., pogođen je i Braidwood...
Polako, ali sigurno, sve relevantne informacije o poremećajima u nuklearnoj industriji izlaze na vidjelo Wikipedija uklonjeno!
Wikipedia en
Braidwood
U ožujku 2006. podignuto je više tužbi protiv Exelona i Commonwealth Edisona zbog ispuštanja tricija u lokalni vodovodni sustav između 1996. i 2003.
Wikipedia uključena
Nesreće u nuklearnoj elektrani po državama #Sjedinjene Države
Tricij curi iz Exelonove nuklearne elektrane Braidwood, zagađujući lokalne zalihe vode.
prijevod s https://www.DeepL.com/Translator (besplatna verzija)
SPIEGEL izvješće o skrivenim incidentima u nuklearnim elektranama diljem svijeta
»Hladan drhtaj mi prolazi niz kralježnicu«
Čovječanstvo je nekoliko puta izmaklo katastrofi za dlaku. To otkriva 48 izvješća o nesrećama koje je Bečka Međunarodna agencija za atomsku energiju držala u tajnosti: kvarovi, često najbizarnije, profane vrste od Sjedinjenih Država i Argentine do Bugarske i Pakistana...
Vijesti + | Pozadina znanje |
Vijesti +
Putovanje svemirom | sateliti | Ozonski omotač | Lansiranja raketa
Starlink & Co.: Sateliti koji se ruše predstavljaju veliku prijetnju ozonskom omotaču
Broj satelita brzo raste i očekuje se da će se to samo ubrzati. To bi moglo predstavljati prijetnju ozonskom omotaču, upozorava istraživački tim.
Satelitske konstelacije poput SpaceX-ovog Starlinka mogle bi ugroziti oporavak ozonskog omotača i uzrokovati oštećenje ozona u stratosferi desetljećima. To je otkrila američka istraživačka skupina i objasnioda opasnost dolazi od satelita koji se ruše. Oni već ostavljaju za sobom sve više i više aluminijevog oksida, koji je izravno odgovoran za oštećenje ozonskog omotača. Budući da čestice samo pokreću štetne reakcije u atmosferi i ostaju netaknute, to je stalna opasnost koja ugrožava uspjehe postignute u zaštiti ozonskog omotača. Samo između 2016. i 2022. količina opasnih oksida u slojevima atmosfere porasla je osam puta.
Sve više satelita koji se ruše mnogo brže
Mega sazviježđa sastavljena od tisuća satelita opasna su iz dva razloga: s jedne strane, osiguravaju da postoji mnogo više umjetnih objekata koji kruže oko Zemlje nego što je ikada bio slučaj - samo Starlink trenutno pruža oko 6000 od 8100 aktivnih satelita. S druge strane, sateliti koji bi Zemljinoj površini trebali osigurati brzu internetsku vezu niske latencije kruže na mnogo nižoj visini i stoga ostaju u orbiti mnogo kraće vrijeme. To osigurava da se mnogo brojniji sateliti sruše i izgore u atmosferi mnogo brže nego što je to bio slučaj prije. Kako bi utvrdili posljedice, istraživački tim predvođen Joséom Ferreirom sa Sveučilišta Južne Kalifornije utvrdio je kakve posljedice padovi imaju na molekularnoj razini.
Kako istraživačka skupina objašnjava, čestice aluminijevog oksida koje ostaju nakon što sateliti izgore ne reagiraju izravno s ozonom. Umjesto toga, potaknule bi reakcije između ozona i klora koje oštećuju ozonski omotač. Budući da aluminijev oksid nije iscrpljen, može ostati u atmosferi i nastaviti desetljećima dok lebdi kroz stratosferu. Osim toga, aluminijev oksid se ne pojavljuje u stratosferi odmah nakon što izgori, već se formira dalje u mezosferi. Trebalo bi mu do 30 godina da dosegne stratosferu. Oštećenje ozonskog omotača počelo bi tek kada bi megakonstelacije dugo bile u svemiru i tada bi predstavljalo dugotrajan problem.
S obzirom na planove za megakonstelacije od po nekoliko tisuća satelita, aluminij koji se u njima koristi mogao bi ugroziti uspjeh u borbi za očuvanje ozonskog omotača, smatra istraživačka skupina. Utvrđeno je da je do 2022. količina aluminija u atmosferi bila gotovo trećinu iznad prirodne razine. Ako se trenutni satelitski planovi provedu, više od 900 tona aluminija koje svake godine padne iznad Zemlje moglo bi rezultirati ispuštanjem 360 tona aluminijevog oksida u atmosferu svake godine. To bi bilo više od šest puta više od prirodne količine i moglo bi uzrokovati značajno oštećenje ozonskog omotača. Rad je prezentiran u znanstvenom časopisu Geophysical Research Letters.
Budući da je ozonski omotač posebno važna zaštita za život na Zemlji, promjene na njemu mogle bi u najgorem slučaju imati drastične posljedice. Tek krajem prošlog stoljeća došla je u opasnost zbog emisije klorofluorougljika (CFC), no zahvaljujući međunarodnoj suradnji uspjelo se protiv nje nešto poduzeti Mjere poduzete nakon ovoga sada daju rezultate. Dok su studije o posljedicama novog svemirskog doba do sada bile ograničene na lansiranje raketa, novi rad pokazuje da sami sateliti također predstavljaju opasnost. Ujedno, to nije prvo upozorenje na moguće nepredviđene posljedice Starlinka.
Nije prva nepredviđena opasnost
SpaceX gradi Starlink od 2019., a tisuće satelita sada omogućuju brze internetske veze na svim kontinentima. U budućnosti će se 30.000 satelita navodno povezivati prvenstveno s regijama u kojima konvencionalna tehnologija nije ekonomična. Tvrtke poput Amazona također planiraju vlastite mega konstelacije. U početku je bilo kritika prvenstveno svjetlosnog onečišćenja uzrokovanog brojnim satelitima koji se kreću nebom. Međutim, SpaceX je već obećao smanjiti te poremećaje; sateliti tada više ne bi trebali biti vidljivi golim okom. Kasnije se saznalo da bi Starlink antene mogle čak poremetiti vremensku prognozu.
Svaki tehnološki razvoj, posebice u svemirskim putovanjima, zahtijeva temeljitu procjenu rizika i posljedica kao i sveobuhvatno razjašnjenje odgovornosti. Inače ćemo uvijek završiti u istoj dilemi kao i s istraživanjem nuklearnog oružja i oružja. (Imao bi, imao bi, lanac rubnjaka)
Elon Musk je svojim pothvatima postao najbogatiji čovjek na svijetu. Hoće li doživjeti tu odgovornost doslovce je u zraku.
Ja sam optimist i stavljam malo meda na bradu Elona Muska govoreći: Vjerujem da će čovjek razviti profitabilan posao iz ovog problema. Jer jednostavno pustiti satelite da se sruše nije baš inovativno; Njihovo prikupljanje i korištenje kao resursa u tvornici SpaceX-a u svemiru ili na Mjesecu bio bi pristup koji bi mu također dobro odgovarao.
Vijesti + | Pozadina znanje |
Pozadina znanje
Karta nuklearnog svijeta
Zaista je uzbudljivo kako brzo klub obožavatelja Perryja Rodana stvara nove probleme...
*
"Interna pretraga"
Putovanje svemirom | sateliti | Ozonski omotač | Lansiranja raketa
19. svibnja 2022. - Putovanje u svemir: Ispušni plinovi raketa mogu oštetiti atmosferu
25. veljače 2021. - Plutonijeve baterije i radioaktivna kontaminacija
**
Tražilica Ecosia sadi drveće!
https://www.ecosia.org/search?q=Raumfahrt+Raketenstarts
https://www.ecosia.org/search?q=Satelliten+Ozonschicht
**
ARD alfa
Svemirski turizam
Okoliš plaća najveću cijenu
7.000 ljudi je licitiralo kada je Jeff Bezos prodao mjesto u svojoj svemirskoj kapsuli prije leta u svemir. Hoće li 10-minutno putovanje u svemir biti nova popularna stvar među onima koji najviše zarađuju? I koliko će to biti skupo za sve nas?
Jeff Bezoz s Blue Originom, Sir Richard Branson s Virgin Galacticom i Elon Musk sa SpaceXom proslavili su se kao veliki pioniri privatnih svemirskih putovanja 2021. godine. Svatko tko želi putovati u svemir s njihovim novim kapsulama i raketama morat će platiti visoku cijenu. Ali koliko nas sve košta tako kratko putovanje u svemir? Koliko je svemirski turizam štetan za okoliš?
[...]
Ozonski omotač: oštećen ispaljivanjem raketa
Bilo s CO2 ili bez: Raketna goriva oštećuju ozonski omotač - a time i tanki sloj koji štiti zemlju od previše UV zračenja. Čak i ako se rakete pokreću vodikom, nastala vodena para također uništava ozon. Također stvara oblake koji zauzvrat imaju aktivnu ulogu u klimatskim promjenama jer zadržavaju toplinsko zračenje na Zemlji.
Ioannis William Kokkinakis i Dimitris Drikakis sa Sveučilišta u Nikoziji na Cipru koristio simulacije za ispitivanje učinaka ispušnog plina tijekom lansiranja rakete-nosača SpaceX Falcon 9 duž tipične putanje leta do 67 kilometara visine. Istraživači su otkrili da na visini od deset kilometara i niže toplinski dušikovi oksidi ostaju u atmosferi. Osim toga, postoje značajne količine CO2 koje se nakupljaju na visinama većim od 50 kilometara i mogu štetno utjecati na klimu.
Goriva koja sadrže dušik poput Bransonovog VSS Unitya oštećuju ih Ozonski omotač još jači. Izgaranjem nastaju dušikovi oksidi koji doprinose zagađenju zraka ovdje na Zemlji. No, u gornjim slojevima atmosfere, gdje dospiju dvije trećine raketnog goriva, one uzrokuju mnogo veću štetu, kaže geofizičar Eloise Marais, koja provodi istraživački projekt atmosferskog sastava i onečišćenja zraka na University College London usmjerava. I zagađivači tamo ostaju nekoliko godina.
Kerozin: Uvijek može gore
I Bransonova raketa i Falcon 9 iz svemirske tvrtke Elona Muska Space X također koriste raketno gorivo koje sadrži kerozin. Oni otpuhuju staklenički plin CO2 izravno u gornju atmosferu, gdje ostaje do 120 godina. I radi. Tu je i značajna količina čađe. Simulacije otkrili su da čestice čađe iz izgorjelog goriva u stratosferi zagrijavaju Zemlju oko 500 puta učinkovitije nego u blizini tla. Iako rakete do sada doprinose samo 0,02 posto globalne emisije čađe, one već čine šest posto globalnog zatopljenja uzrokovanog čađom. Inače, Falconom 9 iz Space X-a na ISS je putovao i njemački astronaut Matthias Maurer.
Iz perspektive zaštite okoliša i klime svako lansiranje rakete je neugodno. Čak i ako neki od njih imaju zaštitu klime kao dugoročni cilj, poput satelita za praćenje Zemlje Sentinel...
**
Pedesetih godina prošlog stoljeća bila su 1950 lansiranja raketa-nosača, 3-ih već 2000, a 85. godine lansirana je 2023 raketa-nosač koja je u svemir donijela tone materijala. U jednom trenutku sve će se vratiti.
Wikipedia en
Popis lansiranja orbitalnih raketa (2023.)
Sve ih ima na ovom popisu 221 lansera te pokušaje lansiranja 2023., u kojima bi se trebala postići orbita oko Zemlje ili orbita za bijeg. Atmosferski i suborbitalni testni letovi nisu uključeni. Misije s ljudskom posadom, prvi letovi rakete i prva uporaba novih lansirnih mjesta istaknuti su masnim slovima.
Unosi u kategoriji “Popis (lansiranja raketa)
**
YouTube
Pretraživanje: raketa za svemirska putovanja lansira satelite ozonski omotač
https://www.youtube.com/results?search_query=Raumfahrt+Raketenstarts
https://www.youtube.com/results?search_query=Satelliten+Ozonschicht
Popis pjesama - radioaktivnost u cijelom svijetu...
Ovaj popis za reprodukciju sadrži više od 150 videozapisa na temu atoma*
Natrag na:
Newsletter XXIV 2024. - 9. do 15. lipnja
Za rad na 'THTR bilten","reactorpleite.de'i'Karta nuklearnog svijeta'Potrebne su vam ažurne informacije, energični, svježi suborci ispod 100 (;-) i donacije. Ako možete pomoći, pošaljite poruku na: info@ Reaktorpleite.de
Apel za donacije
- THTR-Rundbrief izdaje 'BI Environmental Protection Hamm' i financira se donacijama.
- THTR-Rundbrief je u međuvremenu postao vrlo zapažen informativni medij. Međutim, postoje stalni troškovi zbog proširenja web stranice i tiskanja dodatnih informativnih listova.
- THTR-Rundbrief istražuje i izvještava detaljno. Da bismo to mogli, ovisimo o donacijama. Sretni smo zbog svake donacije!
Donacije račun: BI zaštita okoliša Hamm
Namjena: THTR bilten
IBAN: DE31 4105 0095 0000 0394 79
BIC: WELADED1HAM
***